VIRTUALNI MUZEJ

 

GRADA SOLINA

 

Glazbeni život


Svako mjesto na našoj obali, pa tako i Solin, ima svoju tradiciju pučkoga pjevanja. Iako nema podataka o tome što su pjevali i kako su pjevali Solinjani od sredine 17. stoljeća pa do zadnjih desetljeća 19. stoljeća, može se pretpostaviti da je pjesma pratila bogoslužje, ali i poljodjelske radove, pranje rublja na rijeci ili potoku te okupljanja oko komina. Prve vijesti o organiziranom pjevanju vežu se uz crkvu Gospe od Otoka i svjedoče da je oko 1880. postojao crkveni zbor. Nije, međutim, poznato je li solinska crkva imala kakav instrument, a može se pretpostaviti da je pjevače pratio neki jednostavniji harmonij. Godine 1913. poznata hrvatska orguljarska tvrtka Heferer postavlja klasične orgulje na crkveni kor. Po završetku Prvoga svjetskog rata crkveni je zbor brojio tridesetak članova različitoga uzrasta i pjevao je na velikoj misi nedjeljom i blagdanom.

U Solinu su u prvim desetljećima 20. stoljeća djelovala još tripjevačka zbora (mješoviti pjevački zbor Seljačka sloga, muški pjevački zbor Trpimir i pjevački zbor pri solinskom Sokolu), sokolska glazba i tri tamburaška društva (Sv. Juraj, Zora i Jadran).

Solinske glazbene udruge su, poput istovrsnih udruga na širemu području, okupljale ljude ne samo prema sklonostima za određenom vrstom glazbenoga izričaja već i prema njihovu svjetonazoru i političkom opredjeljenju. Neke od njih poslužile su kao dobar medij za prenošenje određenih ideja - vjerskih, nacionalnih, slavenskih, jugoslavenskih ili komunističkih - ponajprije među članstvom, a javnim nastupima i među pukom. Tako će, primjerice, društvene zabave i plesovi koje je Hrvatska seljačka stranka priređivala u gostionici Gašpić ostati upamćene kao manifestacije hrvatstva, a sokolske u Sokolskomu domu jugoslavenstva. Međutim, svi pjevački zborovi i glazbena društva, osim crkvenoga zbora, raspadaju se početkom Drugoga svjetskoga rata, a neke glazbene udruge osnovane nakon 1945. naslanjat će se na tradiciju predratnih.

 

 

Glazbeni život


Svako mjesto na našoj obali, pa tako i Solin, ima svoju tradiciju pučkoga pjevanja. Iako nema podataka o tome što su pjevali i kako su pjevali Solinjani od sredine 17. stoljeća pa do zadnjih desetljeća 19. stoljeća, može se pretpostaviti da je pjesma pratila bogoslužje, ali i poljodjelske radove, pranje rublja na rijeci ili potoku te okupljanja oko komina. Prve vijesti o organiziranom pjevanju vežu se uz crkvu Gospe od Otoka i svjedoče da je oko 1880. postojao crkveni zbor. Naime, Špiro Katić iz Rupotine,rođen 1876.,govorio je da su njegovi roditelji, kada je on imao sedam ili osam godina, znali doć iz crkve govorit: ´Danas su kantaduri dobro pivali.´ Nije, međutim, poznato je li solinska crkva imala kakav instrument, a može se pretpostaviti da je pjevače pratio neki jednostavniji harmonij. Godine 1913. poznata hrvatska orguljarska tvrtka Heferer po narudžbi župe i bratovštine Blažene Djevice Marije postavlja klasične orgulje na crkveni kor. Orgulje imaju jednu klavijaturu, pedale za sviranje nogama, devet registara i dvije spojke. Predviđeno je da se mijeh puni električnim i mehaničkim pogonom (pumpanjem). Unatoč skromnom broju registara njihov zvuk dominira u razmjerno malom prostoru, a u uporabi su i danas. Po završetku Prvoga svjetskog rata crkveni je zbor brojio tridesetak članova različitoga uzrasta i pjevao je na velikoj misi nedjeljom i blagdanom. Crkveni zbor je naraštajima prenosio napjeve isključivo usmenom predajom, s koljena na koljeno. Mlađi pjevači učili su izravno iz liturgijske uporabe ili za čestih druženja uz pjesmu. Tako su se, primjerice, Gospina pjesma O prislavna Božja mati i božićna Stipan jur blaženi sačuvale u Solinu do danas, a zbor ih je pjevao bez ikakvih notnih zapisa i obrada.

U Solinu su u prvim desetljećima 20. stoljeća djelovala još tripjevačka zbora (mješoviti pjevački zbor Seljačka sloga, muški pjevački zbor Trpimir i pjevački zbor pri solinskom Sokolu), sokolska glazba i tri tamburaška društva (Sv. Juraj, Zora i Jadran).

Seljačka sloga je djelovala u sklopu Kulturno-umjetničkoga društva Hrvatske seljačke stranke (HSS). Posebno je njegovala rodoljubne pjesme. Pjevački zbor Trpimir osnovan je 1935. u Rupotini. U početku je bio blizak HSS-u: godine 1935. nastupio je na rođendan Vlatka Mačeka povodom njegove izborne pobjede. Međutim, ubrzo se događaju promjene. Godine 1937. vodstvo zbora preuzimaju komunisti.

Pri solinskom Sokolu, koji je prema zamisli njegovih osnivača trebao postati stožer mjesnih društvenih zbivanja, postojale su glazbena sekcija i pjevački zbor. Glazbena sekcija je osnovana 1912., a nastupala je na sokolskim plesovima i raznim priredbama: sokolskim sletovima i godišnjim vježbama, susretima s braćom srpskim sokolima, proslavama državnih praznika i rođendana članova jugoslavenske kraljevske obitelji, a često su nastupali zajedno s vranjičkom sokolskom glazbom. Pjevački zbor je osnovan 1931., a nastupao je na društvenim i državnim proslavama te uz obljetnice pojedinih događaja iz hrvatske, srpske i jugoslavenske prošlosti. Godine 1931. izgrađena je Sokolana, a u njoj uređena velika dvorana s pomičnom pozornicom gdje su glazbenici vježbali i nastupali te posebne manje prostorije za pjevače i glumce te za glazbare.

U Rupotini je godine 1935. osnovano i tamburaško društvo nazvano Sv. Juraj, a gotovo svake nedjelje io blagdanima priređivalo je plesove u kući Marina Bobana (Kikca).Godine 1938. u zaseoku Đurini počinje djelovati tamburaško društvo Zora. Članovi su instrumente nabavili iz Siska, a sviranju ih je podučavao profesionalnivoditelj. Društvo se uzdržavalo se članarinom te prilozima potpomažućih članova. U Sv. Kaju je postojalo glazbeno društvo Jadran. I u brijačnici Mate Jamana u Majdanu okupljala se skupina glazbenika. Nije zabilježeno ime pod kojim su nastupali, kao ni to jesu li svirali izvan Majdana.

Solinske glazbene udruge su, poput istovrsnih udruga na širemu području, okupljale ljude ne samo prema sklonostima za određenom vrstom glazbenoga izričaja već i prema njihovu svjetonazoru i političkom opredjeljenju. Neke od njih poslužile su kao dobar medij za prenošenje određenih ideja - vjerskih, nacionalnih, slavenskih, jugoslavenskih ili komunističkih - ponajprije među članstvom, a javnim nastupima i među pukom. Tako će, primjerice, društvene zabave i plesovi koje je HSS priređivao u gostionici Gašpić ostati upamćene kao manifestacije hrvatstva, a sokolske u Sokolskomu domu jugoslavenstva. Međutim, svi pjevački zborovi i glazbena društva, osim crkvenoga zbora, raspadaju se početkom Drugoga svjetskoga rata, a neke glazbene udruge osnovane nakon 1945. naslanjat će se na tradiciju predratnih.

Zvučni zapisi


CRKVENI NAPJEVI

 I.SOLINSKA PUČKA MISA

play1normalGospodine

play1normalSlava

play1normalVjerovanje

play1normalSvet

play1normalJaganjče Božji

play1normalO prislavna Božja Mati

play1normalLitanije Lauretanske BD Marije (za vrijeme procesije)

 

 II.BOŽIĆNI NAPJEVI

play1normalNarodi nam se Kralj nebeski

play1normalVeseli se, Majko Božja

play1normalStipan jur blaženi

play1normalKolendra

 

III.SPROVODNI OBREDNI NAPJEVI

play1normalIz dubine vapijem tebi Gospodine

play1normalČuj, Gospode, riječi moje (Ps. 5.)

play1normalBraćo, brata sprovodimo

play1normalRuke su me Tvoje učinile

 

 

IV.KORIZMENO VRIJEME

A)CVJETNICA

play1normalHosana Sinu Davidovu

play1normalSlava, čast i hvala Ti

play1normalKad je Gospodin ulazio u sv. grad

B)VELIKI ČETVRTAK

play1normalDajem vam novu zapovijed

play1normalRazdjeliše među sobom haljine moje

C)VELIKI PETAK

play1normalMuka

play1normalPuče moj

play1normalIspovijedajte se Gospodinu jer je dobar

 

 

 

 

SVJETOVNI NAPJEVI

play1normalNe kuni me, dobra Jube moja

play1normalZapivala tica mala

play1normalSrce moje, srce tvoje

play1normalMajko mila, majko draga

play1normalRužice rumena

play1normalTiha noć je

play1normalNe kiti mi, dragi, bile dvore moje

play1normalZajubjena mlada djeva

play1normalGarifule, cviće moje

play1normalMarijo, Marijo

play1normalOj, Marjane

play1normalSijala Mare murtilu

play1normalKod ovako divne noći

play1normalO divna obalo

play1normalBila je zvizdana noć

play1normalSinoć san ti kod majke bio

play1normalPodno Klisa tvrda grada

 

NASLOVNICA  KORISNE POVEZNICE  KONTAKT  IMPRESSUM

Virtualni muzej grada Solina - Sva prava pridržana © 2013-2017 vmgs.hr

Korisne poveznice

     

Impressum

Ideja i realizacija

Antun i Marko Matijević

Bibliografija

Damir Agičić, In memoriam Ljubo Boban (1933. – 1994.) – dvadeset godina kasnije, Tusculum 7, Solin 2014, 225-228.
Ivan Alduk, Rustem-paša i Mihrimah, Tusculum 3, Solin 2010, 63-69.
Ivan Alduk, Tvrđave splitsko-dalmatinske županije, Split 2014.
Antički portret u Jugoslaviji, Beograd – Skopje – Zagreb – Split – Ljubljana 1987 (katalog izložbe).
Ivo Babić, Prostor između Trogira i Splita, Trogir 1984.
Petar Zdravko Blajić, Pohvalna pjesma Splitu, Naprijed s glazbom, Klis 1996, 81-83
Petra Blažević, Muzeološka koncepcija prezentacije Solina u ranom srednjem vijeku, Diplomski rad, Zagreb 2013, (http://darhiv.ffzg.unizg.hr/2417/1/Diplomski_rad_Petra_Blazevic.pdf, preuzeto 22. 9.2014.).
Sanja Buble, Gradnja mlina - umijeće koje nestaje; Gašpina mlinica u Solinu, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 33-34, Zagreb 2009-2010, 97-112.
Frane Bulić, Po ruševinama stare Salone, Split 1986, 71-77.
Nenad Cambi, Krist i njegova simbolika u likovnoj umjetnosti starokršćanskog perioda u Dalmaciji, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 70-71, Split 1968-1969, 57-107.
Nenad Cambi, Atički sarkofazi na istočnoj obali Jadrana, Split 1988.
Nenad Cambi (uredio), Antička Salona. Zbornik radova, Split 1991, Predgovor, 5-36; Pogovor, 446-507.
Nenad Cambi, Fragment antičke nadgrobne stele iz Salone, Kačić, 25, Split 1993, 351-359.
Nenad Cambi, Sarkofag Dobroga pastira iz Salone i njegova grupa, Split 1994.
Nenad Cambi, Imago animi. Antički portret u Hrvatskoj, Split 2000.
Nenad Cambi, Antika, Zagreb 2002a.
Nenad Cambi, Kiparstvo, Longae Salonae I, II, Split 2002b, 115-162 (I), 44-98 (II).
Nenad Cambi, Kiparstvo rimske Dalmacije, Split 2005.
Nenad Cambi, Atički sarkofazi u zbirci Matijević, Tusculum 1, Solin 2008, str. 61-67.
Nenad Cambi, Sarkofazi lokalne produkcije u rimskoj Dalmaciji, Split 2010.
Nenad Cambi, Neobjavljeni fragment tropeja iz Salone, Tusculum 7, Solin 2014, 75-79.
Tonći Ćićerić, Solinsko glagoljaško pjevanje na magnetofonskim snimkama Stjepana Stepanova iz godine 1964., Tusculum 6, Solin 2013, 191-214.
Dino Demicheli, Salonitani extra fines Dalmatiae (III). Civili salonitanskoga podrijetla, Tusculum 7, Solin 2014, 31-50.
Arsen Duplančić, Solin na akvarelima Edmunda Misere,Tusculum 1, Solin 2008, 159-170.
Arsen Duplančić, Solinska narodna nošnja na starim grafikama i crtežima, Tusculum 2, Solin 2009, 145-172.
Ejnar Dyggve, L’amphitheatre, Recherches à Salone, II, Copenhague 1933, 35-150.
Ejnar Dyggve. Istraživanja u Dalmaciji, Split 2014 (katalog izložbe).
Ivan Grubišić, Solinski Šperci, Tusculum 2, Solin 2009, 111-144.
Ivan Grubišić, Solinski Paraći, Tusculum 3, Solin 2010, 71-103.
Milan Ivanišević, Solinske božićne jaslice, Solin 1997.
Milan Ivanišević, Antica rediviva, Longae Salonae, I, II, Split 2002, 643-661 (I), 240-251 (II).
Milan Ivanišević - Đenko Ivanišević, Katastar Solina i okolice u godini 1831., Split 2011.
Mirko Jankov, Glazba i pjevanje, Sto godina župe Gospe od Otoka, Solin 2011, 187-201.
Mirko Jankov, Stara solinska misa, Tusculum 5, Solin, 177-203.
Jasna Jeličić-Radonić, Amfiteatar i zapadni bedemi Salone, Tusculum 1, Solin 2008, 35-44.
Jasna Jeličić-Radonić - Darko Pereža, Antičke spolije u solinskim Paraćima,Tusculum 4, Solin 2011, 43-66.
Mato Jurković - Branka Jurković-Bevilacqua, Introdukcija i aklimatizacija drvenastih egzota - četinjače - u zagrebačkim parkovima, Šumarski list, CXX, br. 7-8, Zagreb 1996, 327-334.
Lovre Katić, Naseljenje današnjeg Solina, Četiri priloga historiji grada Splita XVII i XVIII stoljeća, Split 1953, 85-101.
Lovre Katić, Solin od VII do XX stoljeća, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 9, Split 1955, 17-91, 309-311.
Lovre Katić, Ljetnikovac slikara Jurja Pavlovića u Solinu, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 14, Split 1962, 213-217.
Lovre Katić (priredio Ivan Mužić), Bilo jedno ubavo selo, Split 2008 (drugo dopunjeno izdanje).
Mario Kezić, Branko Grbić, Solin 2015 (katalog izložbe).
Slavko Kovačić, Katić, Lovro (Lovre), Hrvatski biografski leksikon , Zagreb 2009, (http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=194, preuzeto 5.1.2014.)
Jagoda Mardešić, Teatar i hram u Saloni, Archaeologia Adriatica 11, Zagreb 2008, 223-234.
Jagoda Mardešić, Suze Helijada, Split 2012 (katalog izložbe salonitanskoga jantara).
Jagoda Mardešić, Don Frane Bulić na fotografijama, Solin 2014 (katalog izložbe).
Jagoda Mardešić, Bonus pastor u Saloni, Solin 2015 (katalog izložbe).
Emilio Marin (uredio), Starohrvatski Solin, Split 1992.
Dražen Maršić, Neobjavljeni spomenici sa solinskoga područja. Nadgrobni žrtvenik iz Vranjica, Solinska kronika 27 (III), Solin 15. 12. 1996, str. 19.
Dražen Maršić, Neobjavljeni spomenici sa solinskoga područja. Fragment nadgrobne stele s Japirka, Solinska kronika 29 (IV), Solin 15. 2. 1997, str. 15.
Dražen Maršić, Neobjavljeni spomenici sa solinskoga područja. Nadgrobna stela iz Donje Rupotine, Solinska kronika 33 (IV), Solin 15. 6. 1997, str. 17.
Dražen Maršić, Neobjavljeni spomenici sa solinskoga područja. Nadgrobni natpis Aurelija Firmina, Solinska kronika 30 (IV), Solin 15. 3. 1997, str. 17.
Dražen Maršić, Neobjavljeni spomenici sa solinskoga područja. Starokršćanski ulomci u Bašinim kućama, Solinska kronika 31 (IV), Solin 15. 4. 1997, str. 16-17.
Dražen Maršić, Rimske portretne stele iz Muzeja grada Trogira, Opuscula archaelogica 28, Zagreb 2004, 111-146.
Dražen Maršić, Nadgrobni reljef iz Vranjica - primjer rimskoga spomenika uklesana
u živu stijenu, Tusculum 1, Solin 2008, 45-52.
Dražen Maršić, Izgubljeni salonitanski spomenici (II.) / Portretne stele vojnika VII. legije C.p.f. Gaja Lukrecija i Lucija Cezija Basa, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku 103, Split 2010, 68-80.
Dražen Maršić, O ikonografiji i atribuciji salonitanskoga lorikata, Tusculum 7, Solin 2014, 7-30.
Dražen Maršić, Salonitanska portretna stela Virdomara i Pame, Tusculum 8, Solin 2015, 7-24.
Ivan Matijević, Qui cucurrit frumentarius annos XI, Tusculum 7, Solin 2014, 67-74.
Ivan Matijević, Rimski vojnici na natpisima iz Salone iz doba principata, Zadar 2015 (neobjavljena doktorska disertacija).
Marko Matijević, Crkve, kapele i groblja u župi,Sto godina župe Gospe od Otoka, Solin 2011, 65-116.
Marko Matijević - Mladen Domazet, Solinska svakodnevica u osvit novoga doba, Solin 2006.
Branko Metzger-Šober, Nadgrobni spomenici Ivana Rendića u Hrvatskom primorju, Ars Adriatica 3, Zadar 2013, 175-192.
Tea Odak, Molekularno-biološka obilježja endemske mekousne pastrve (Salmothymus obtusirostirs salonitana), Magistarski rad, Zagreb 2004, (http://www.balkan-trout.com/pdf/Tea_mag.pdf, preuzeto 30.11.2013.)
Vjekoslav Parać (priredio Bogdan Žižić), Sjećanja, Solinska kronika 55(VI)-57(VI), Solin 15.4.1999,23; 15.5.1999,23; 15.6.1999,23.
Proleksis enciklopedija (http://proleksis.lzmk.hr/)
Ratna kronika Splita (http://www.ratnakronikasplita.com/)
Ante Rendić-Miočević, Uz dva Silvanova svetišta u okolici Salone, Arheološki radovi i rasprave VII-IX, Zagreb 1982, 121-137.
Duje Rendić-Miočević, Antička Salona (Salonae) - povijesno urbanistički i spomenički fenomen, Arhitektura 160-161, Zagreb 1977, 54-69.
Duje Rendić-Miočević, Carmina epigraphica, Split 1987.
Duje Rendić-Miočević, Teatar u Saloni s osobitim obzirom na neke njegove kompozicijske i tehničke karakteristike, Antička Salona. Zbornik radova, Split 1991, 255-267.
Salona divina, Koprivnica 2011 (katalog izložbe).
Petar Selem – Inga Vilogorac Brčić, Romis. Religionum Orientalium monumenta et inscriptiones Salonitani, Zagreb 2012.
Mia Sesartić, Povratak starome Solinu. Paraći 3, Solinska kronika 178 (XVI), Solin 15.7.2009,22.
Ljubo Stipišić (uredio), Pučki crkveni i svjetivni pjevači Solina. Pivači Salone. Glagoljaško pjevanje Solina, Solin 2002.
Tonći Šitin, Josip Ado Podrug, Solin 2007 (katalog izložbe).
Branko Metzger-Šober, Nadgrobni spomenici Ivana Rendića u Hrvatskom primorju,Ars Adriatica 3, Zadar 2013, 175-192.
Domagoj Tončinić, Spomenici VII. legije na području rimske provincije Dalmacije, Split 2011.
Ubi erat lupa (http://www.ubi-erat-lupa.org)
Igor Zidić, Vjekoslav Parać, Zagreb 2010.
Igor Zidić - Stanko Špoljarić, Vjekoslav Parać, Zagreb 1984, (katalog izložbe).

 

Fotografije i ilustracije

Arhiv časopisa Tusculum
Arhiv Mirka Jankova
Arhiv Marka Matijevića
Arhiv Solinske kronike
Arhiv Župe Gospe od Otoka
Zoran Alajbeg
Ortolf Harl
Dražen Maršić
Tonći Seser
Jakov Teklić


Sva prava pridržana © 2016 vmgs.hr
Stranicu novčano podupire Grad Solin

Vmgs.hr koristi kolačiće (eng. cookies) da bi poboljšala Vaše doživljaje prilikom posjeta stranice te za prikupljanje podataka za analitiku pomoću alata Google Analytics. Pritiskom na gumb "Zatvori" slažete se sa našom politikom o kolačićima.