VIRTUALNI MUZEJ

 

GRADA SOLINA

 

Groblje na Otoku



Poslije godine 1880. započinje uređenje novoga groblja na Gospinu otoku i to na prostoru istočno od novoizgrađene crkve. Izgrađuju se zajedničke i obiteljske grobnice. Groblje dobiva kamenu ogradu, željezna vrata, a s obje strane glavnoga ulaza postavljen je po jedan kip anđela. Gradi se i mrtvačnica. Izgrađene su 33 zajedničke grobnice: 31 je namijenjena za bratime i članove njihovih obitelji, jedna za svećenike i časne sestre, a jedna je za »putnike«, tj. za ljude koje smrt zatekne u Solinu a nisu iz Solina. Grobljem dominira grobnica Glavan, smještena nasuprot glavnome ulazu. Podigla ju je Vinka Glavan, rođena Šperac, svojemu suprugu Mati i sebi. Nad grobnicom je brončani odljev kipa Zaspala Vestalka, djelo kipara Ivana Rendića, izrađen oko godine 1911.



Groblje na Otoku

Početkom 19. stoljeća na Gospinu otoku stajala je seoska crkva s grobljem. Riječ je o podžupnoj crkvi i o groblju u koje su se ukapali Solinjani 17. i 18. stoljeća. O izgledu ovoga prostora oko godine 1840. svjedoče i dva akvarela splitskoga slikara Petra Zečevića na kojima je solinska crkva u šumarku okružena zidom. To je grobljanski ogradni zid, ali se na akvarelima ne vide nadgrobni spomenici. Solinjani su se u to vrijeme, sve do godine 1880., pokapali u Vranjicu pored crkve jer je vranjički Sv. Martin bio župna crkva.
Poslije godine 1880. započinje uređenje novoga groblja na Gospinu otoku i to na prostoru istočno od novoizgrađene crkve. Izgrađuju se zajedničke i obiteljske grobnice. Groblje dobiva kamenu ogradu, željezna vrata, a s obje strane glavnoga ulaza postavljen je po jedan kip anđela. Gradi se i mrtvačnica.
Izgrađene su 33 zajedničke grobnice: 31 je namijenjena za bratime i članove njihovih obitelji, jedna za svećenike i časne sestre, a jedna je za »putnike«, tj. za ljude koje smrt zatekne u Solinu a nisu iz Solina. Nad bratimskim grobnicama podignut je kameni križ na čijem vodoravnom kraku stoji natpis: I.N.K.Ž.G.S. 1888 (Isus Nazarećanin Kralj židovski, godine spasenja 1888.). Na podnožju križa piše: Grobnice / bratovštine / Blažene Divice / Marije / na Solinu. Pravo ukopa u bratimske grobnice imali su svi Solinjani jer je svaka obitelj imala svojega predstavnika u bratovštini Blažene Djevice Marije.
Nad grobnicom za putnike stajao je natpis: Putnicima i inostrancima /amo za svoje posle dolazećima / daleko od svoga doma / od smrti snađenima / svojoj braći u Isukrstu / bratimi Bl. Dj. Marije u Solinu / ovo posljednje počivalište / pobožno namijeniše. Smrt je u Solinu zatekla nemali broj »putnika«, jer je Solin bio glavno prolazište za Zagoru i Bosnu. Tu su, između ostalih, pokopani Adolf, Tadija i Tomaš Doležal, braća Čehoslovaci kako stoji na natpisu, koji su poginuli u partizanskoj vojsci u Drugome svjetskome ratu. Međutim, pripadnici suprotstavljene vojske koji su umrli u Solinu - Nijemci - nisu pokopani u »putničkoj« grobnici. U razdoblju od 23. travnja do 4. svibnja 1945. šest njemačkih vojnika pokopano u solinskom groblju, a njihovi grobovi bili su obilježeni jednostavnim betonskim pločama na kojima su stajale drvene pločice s imenima pokojnika.
Zajedničkim grobnicama do Prvoga svjetskoga rata upravljala je Crkva, a tada ih je prepustila bratovštini. Osim toga, Crkva je dopustila da bratovština parcelira slobodni dio groblja za nove obiteljske grobnice te da za to ubire novčanu naknadu.
Grobnice su od konca 19. stoljeća do početka Drugoga rata podizale imućnije obitelji: Barišić, Bralić, Čerina, Drašković, Gašpić, Glavan, Grgić, Grubić, Grubišić, Ivić, Japirko, Jurić, Katić, Kljaković Šantić, Šantić, Marković, Mikelić, Parać, Pletikosić, Račič, Rački, Šperac, Turudić, Žižić.
Oni koji nisu mogli izgraditi obiteljske grobnice ukapaju se u bratimske grobnice ili u jednostavne grobove u zemlji. Ti grobovi su najčešće bez posebne nadzemne arhitekture, ograđeni su i označeni nadgrobnim spomenikom - samostojećim križem ili pločom na kojoj je redovito i križ. Gotovo na svim grobovima i grobnicama stoje natpisi. Najviše je onih najjednostavnijih, s imenom i prezimenom pokojnika te nadnevcima rođenja i smrti. Ima ih s biblijskim citatima, zatim s jednostavnim rečenicama koje otkrivaju kršćansku nadu u uskrsnuće, pa i sa stihovima. Na grobnici Kaja Grubišića, izgrađenoj 1933., stoji: Smrti... / Smilovala se još dosad nikom nisi / kuću zato spremih za života svoga / anđeosku u njoj trublju da začujem / i živ s Kristom Bogom mojim vjekom / budem. Braća Gašpić na svoju su grobnicu dali napisati: Na ovomu svijetu / kratko nam je doba / a život nas vječni / čeka iza groba. Jedan natpis čak govori o uzroku smrti pokojnika: V(ječni) pokoj / braći Marinu i Marku sino / vima Vicka Paraća iz Solina / u cvitu pokošenim od ospica / dne / 12/1 / 8/2 1883 / P(okoj) v(ječni). I na stražnoj strani ovoga spomenika je natpis: V(ječni) p(okoj) / mladosti / Marku 19 g(odina) a Marinu 20 g(odina) / žalosna mater i brat Ante i sva o(bitelj) / ž(alosna).
Neki grobovi i grobnice posebno su ukrašeni. Iznad grobnice Katice Šperac, izgrađene poslije 1888., stoji visoki kameni blok izgrađen od bijeloga i crvenoga kamena, bogato ukrašen višestrukim profilacijama i vegetabilnim motivima. U gornjem dijelu je medaljon s Kristovom glavom okrunjenom trnovom krunom, a u donjem je stajao natpis koji je kasnije prekriven reljefom djevojke s pletenicama, pokojničinim portretom. Reljef je nakon Drugoga rata nestao. Grobnica je djelo kipara Ivana Rendića. Motiv Kristove glave krasi i ploču iznad groba Rudolfa Meucnera (umro 1932.) te ploču iznad groba obitelji Celebić. Nad grobnicom Martina Mikelića (prvi zabilježeni ukop 1893.) izdiže se visoka ploča s imenima pokojnika i nadnevcima njihovih rođenja i smrti, a na njezinu vrhu stajalo je poprsje anđela čija se glava oslanja na desnu ruku. Poprsja danas nema. Grobnicu supružnika Nikole i Matije Čerina ukrasio je splitski klesar i kipar Pavao Bilinić. Na visokoj kamenoj klupi sjedi anđeo raširenih krila, lagano je okrenut udesno i s obje ruke oslonjen na desno koljeno, a pogleda usmjerena prema dolje. Iza njegovih leđa je kameni blok s imenima supružnika, a na vrhu bloka je stajao kameni ukras koji je stradao u Drugom ratu i zamijenjen je malim kamenim križem. Na poklopcu grobnice su plitki reljefi dvaju parova pokojnika i natpis, a čitav prostor je ograđen ogradom od kovana željeza. U ovoj grobnici počiva i književnik Vladimir Čerina (9. svibnja 1891. - 19. veljače 1932.).
Grobljem dominira grobnica Glavan, smještena nasuprot glavnome ulazu. Podigla ju je Vinka Glavan, rođena Šperac, svojemu suprugu Mati i sebi. Nad grobnicom je brončani odljev kipa Zaspala Vestalka, djelo kipara Ivana Rendića, izrađen oko godine 1911. Vestalka spava u kamenom stolcu s naslonom preko kojega je prebačen tepih. Glava joj je klonula preko lijeve ruke koju je prebacila preko naslona. U desnoj ruci, opuštenoj niz tijelo, drži mali vrč. Bogato nabrana haljina skliznula je i razgolitila desnu stranu grudi. Otkrivena je i desna potkoljenica, a na nogama su jednostavne sandale. Podnožje stolca i naslona naglašeni su višestrukom profilacijom, a tepih ukrašen mozaikom. Mozaična traka teče po prednjoj i bočnim stranama stolca. Stolac stoji na kvadru izrađenom od crnih kamenih ploča, a s prednje strane je natpis: Matiju Glavanu / inžiniru / rodjenu u Podvežici općine Trsata 24. II. 1846. / umrlu na Sušaku dne 9. IV. 1905. / udova Vinka rodj. Šperac / ovaj spomenik podiže željom da se opet / s njim u vječnom počivalištu združi / želja joj se ispuni 19. II. 1931. Čitava grobnica počiva na bogato profiliranoj kamenoj konstrukciji čijim rubom teče ograda izrađena od kovana željeza. Unutar ovoga prostora je i manji krug ispunjen zemljom predviđen za cvijeće.
Grobnica obitelji Ive Paraća puna je zavičajne simbolike. Premda nema pisanih tragova, možemo pretpostaviti da je u njezinu uređenju sudjelovao slikar Vjekoslav Parać (2. veljače 1904. - 4. kolovoza 1986.) koji je tu i pokopan. Grobnica je izrađena od kamena grubo obrađena s prednje strane. Pokrovna ploča je jednostavna i neukrašena, a s njezine lijeve i desne strane je prostor ispunjen zemljom. Nad grobnicom je ploča s kristogramom između oznaka A i Ω te natpisom Obitelj I. Paraća. Na prednjoj strani grobnice neznatno je izdignut kameni blok ukrašen isklesanim pleterom.
Uz ponešto mašte može se pročitati simbolika i grobnice Račič. Na njoj nema natpisa, a pokrovna ploča stoji na jednostavno profiliranom okviru dok je ostala površina spuštena ispod razine okolnoga zemljišta. Tako naglašeni središnji dio podsjeća na bukaportu, poklopac grotla na brodu. U grobnici - brodu počiva austrijski admiral Anton Račič (1857. - 15. studenoga 1933.) koji je svoju starost proživio u Solinu.
Pored bratimskih grobnica nalazi se sarkofag don Lovre Katića, znamenitoga povjesničara i književnika, rodom Solinjanina. Na prednjoj strani jednostavno obrađena kamenog sanduka, pokrivena ravnom pločom, uklesan je križ i ispod njega natpis: Don Lovre Katić / hrvatski povjesničar / 1887 – 1961.
Ovi primjeri pokazuju da solinsko groblje, poput svih groblja u svim razdobljima i na svim prostorima, svjedoči o načinu života u prošlim vremenima. Riječju, groblje na Gospinu otoku preslik je seoskoga života. Grobnice starih solinskih obitelji govore o bogatstvu i siromaštvu, raskoši i skromnosti, vjeri, običajima...
Groblje na Gospinu otoku bit će jedino solinsko ukapalište sve do godine 1982., kada je izgrađeno novo groblje pored Sutikve. Staro groblje još nije konzervirano. U njemu se ukapaju pokojnici čije obitelji tu imaju grobnice, ali se ne nove grobnice ne izgrađuju.

 

NASLOVNICA  KORISNE POVEZNICE  KONTAKT  IMPRESSUM

Virtualni muzej grada Solina - Sva prava pridržana © 2013-2017 vmgs.hr

Korisne poveznice

     

Impressum

Ideja i realizacija

Antun i Marko Matijević

Bibliografija

Damir Agičić, In memoriam Ljubo Boban (1933. – 1994.) – dvadeset godina kasnije, Tusculum 7, Solin 2014, 225-228.
Ivan Alduk, Rustem-paša i Mihrimah, Tusculum 3, Solin 2010, 63-69.
Ivan Alduk, Tvrđave splitsko-dalmatinske županije, Split 2014.
Antički portret u Jugoslaviji, Beograd – Skopje – Zagreb – Split – Ljubljana 1987 (katalog izložbe).
Ivo Babić, Prostor između Trogira i Splita, Trogir 1984.
Petar Zdravko Blajić, Pohvalna pjesma Splitu, Naprijed s glazbom, Klis 1996, 81-83
Petra Blažević, Muzeološka koncepcija prezentacije Solina u ranom srednjem vijeku, Diplomski rad, Zagreb 2013, (http://darhiv.ffzg.unizg.hr/2417/1/Diplomski_rad_Petra_Blazevic.pdf, preuzeto 22. 9.2014.).
Sanja Buble, Gradnja mlina - umijeće koje nestaje; Gašpina mlinica u Solinu, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 33-34, Zagreb 2009-2010, 97-112.
Frane Bulić, Po ruševinama stare Salone, Split 1986, 71-77.
Nenad Cambi, Krist i njegova simbolika u likovnoj umjetnosti starokršćanskog perioda u Dalmaciji, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 70-71, Split 1968-1969, 57-107.
Nenad Cambi, Atički sarkofazi na istočnoj obali Jadrana, Split 1988.
Nenad Cambi (uredio), Antička Salona. Zbornik radova, Split 1991, Predgovor, 5-36; Pogovor, 446-507.
Nenad Cambi, Fragment antičke nadgrobne stele iz Salone, Kačić, 25, Split 1993, 351-359.
Nenad Cambi, Sarkofag Dobroga pastira iz Salone i njegova grupa, Split 1994.
Nenad Cambi, Imago animi. Antički portret u Hrvatskoj, Split 2000.
Nenad Cambi, Antika, Zagreb 2002a.
Nenad Cambi, Kiparstvo, Longae Salonae I, II, Split 2002b, 115-162 (I), 44-98 (II).
Nenad Cambi, Kiparstvo rimske Dalmacije, Split 2005.
Nenad Cambi, Atički sarkofazi u zbirci Matijević, Tusculum 1, Solin 2008, str. 61-67.
Nenad Cambi, Sarkofazi lokalne produkcije u rimskoj Dalmaciji, Split 2010.
Nenad Cambi, Neobjavljeni fragment tropeja iz Salone, Tusculum 7, Solin 2014, 75-79.
Tonći Ćićerić, Solinsko glagoljaško pjevanje na magnetofonskim snimkama Stjepana Stepanova iz godine 1964., Tusculum 6, Solin 2013, 191-214.
Dino Demicheli, Salonitani extra fines Dalmatiae (III). Civili salonitanskoga podrijetla, Tusculum 7, Solin 2014, 31-50.
Arsen Duplančić, Solin na akvarelima Edmunda Misere,Tusculum 1, Solin 2008, 159-170.
Arsen Duplančić, Solinska narodna nošnja na starim grafikama i crtežima, Tusculum 2, Solin 2009, 145-172.
Ejnar Dyggve, L’amphitheatre, Recherches à Salone, II, Copenhague 1933, 35-150.
Ejnar Dyggve. Istraživanja u Dalmaciji, Split 2014 (katalog izložbe).
Ivan Grubišić, Solinski Šperci, Tusculum 2, Solin 2009, 111-144.
Ivan Grubišić, Solinski Paraći, Tusculum 3, Solin 2010, 71-103.
Milan Ivanišević, Solinske božićne jaslice, Solin 1997.
Milan Ivanišević, Antica rediviva, Longae Salonae, I, II, Split 2002, 643-661 (I), 240-251 (II).
Milan Ivanišević - Đenko Ivanišević, Katastar Solina i okolice u godini 1831., Split 2011.
Mirko Jankov, Glazba i pjevanje, Sto godina župe Gospe od Otoka, Solin 2011, 187-201.
Mirko Jankov, Stara solinska misa, Tusculum 5, Solin, 177-203.
Jasna Jeličić-Radonić, Amfiteatar i zapadni bedemi Salone, Tusculum 1, Solin 2008, 35-44.
Jasna Jeličić-Radonić - Darko Pereža, Antičke spolije u solinskim Paraćima,Tusculum 4, Solin 2011, 43-66.
Mato Jurković - Branka Jurković-Bevilacqua, Introdukcija i aklimatizacija drvenastih egzota - četinjače - u zagrebačkim parkovima, Šumarski list, CXX, br. 7-8, Zagreb 1996, 327-334.
Lovre Katić, Naseljenje današnjeg Solina, Četiri priloga historiji grada Splita XVII i XVIII stoljeća, Split 1953, 85-101.
Lovre Katić, Solin od VII do XX stoljeća, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 9, Split 1955, 17-91, 309-311.
Lovre Katić, Ljetnikovac slikara Jurja Pavlovića u Solinu, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 14, Split 1962, 213-217.
Lovre Katić (priredio Ivan Mužić), Bilo jedno ubavo selo, Split 2008 (drugo dopunjeno izdanje).
Mario Kezić, Branko Grbić, Solin 2015 (katalog izložbe).
Slavko Kovačić, Katić, Lovro (Lovre), Hrvatski biografski leksikon , Zagreb 2009, (http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=194, preuzeto 5.1.2014.)
Jagoda Mardešić, Teatar i hram u Saloni, Archaeologia Adriatica 11, Zagreb 2008, 223-234.
Jagoda Mardešić, Suze Helijada, Split 2012 (katalog izložbe salonitanskoga jantara).
Jagoda Mardešić, Don Frane Bulić na fotografijama, Solin 2014 (katalog izložbe).
Jagoda Mardešić, Bonus pastor u Saloni, Solin 2015 (katalog izložbe).
Emilio Marin (uredio), Starohrvatski Solin, Split 1992.
Dražen Maršić, Neobjavljeni spomenici sa solinskoga područja. Nadgrobni žrtvenik iz Vranjica, Solinska kronika 27 (III), Solin 15. 12. 1996, str. 19.
Dražen Maršić, Neobjavljeni spomenici sa solinskoga područja. Fragment nadgrobne stele s Japirka, Solinska kronika 29 (IV), Solin 15. 2. 1997, str. 15.
Dražen Maršić, Neobjavljeni spomenici sa solinskoga područja. Nadgrobna stela iz Donje Rupotine, Solinska kronika 33 (IV), Solin 15. 6. 1997, str. 17.
Dražen Maršić, Neobjavljeni spomenici sa solinskoga područja. Nadgrobni natpis Aurelija Firmina, Solinska kronika 30 (IV), Solin 15. 3. 1997, str. 17.
Dražen Maršić, Neobjavljeni spomenici sa solinskoga područja. Starokršćanski ulomci u Bašinim kućama, Solinska kronika 31 (IV), Solin 15. 4. 1997, str. 16-17.
Dražen Maršić, Rimske portretne stele iz Muzeja grada Trogira, Opuscula archaelogica 28, Zagreb 2004, 111-146.
Dražen Maršić, Nadgrobni reljef iz Vranjica - primjer rimskoga spomenika uklesana
u živu stijenu, Tusculum 1, Solin 2008, 45-52.
Dražen Maršić, Izgubljeni salonitanski spomenici (II.) / Portretne stele vojnika VII. legije C.p.f. Gaja Lukrecija i Lucija Cezija Basa, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku 103, Split 2010, 68-80.
Dražen Maršić, O ikonografiji i atribuciji salonitanskoga lorikata, Tusculum 7, Solin 2014, 7-30.
Dražen Maršić, Salonitanska portretna stela Virdomara i Pame, Tusculum 8, Solin 2015, 7-24.
Ivan Matijević, Qui cucurrit frumentarius annos XI, Tusculum 7, Solin 2014, 67-74.
Ivan Matijević, Rimski vojnici na natpisima iz Salone iz doba principata, Zadar 2015 (neobjavljena doktorska disertacija).
Marko Matijević, Crkve, kapele i groblja u župi,Sto godina župe Gospe od Otoka, Solin 2011, 65-116.
Marko Matijević - Mladen Domazet, Solinska svakodnevica u osvit novoga doba, Solin 2006.
Branko Metzger-Šober, Nadgrobni spomenici Ivana Rendića u Hrvatskom primorju, Ars Adriatica 3, Zadar 2013, 175-192.
Tea Odak, Molekularno-biološka obilježja endemske mekousne pastrve (Salmothymus obtusirostirs salonitana), Magistarski rad, Zagreb 2004, (http://www.balkan-trout.com/pdf/Tea_mag.pdf, preuzeto 30.11.2013.)
Vjekoslav Parać (priredio Bogdan Žižić), Sjećanja, Solinska kronika 55(VI)-57(VI), Solin 15.4.1999,23; 15.5.1999,23; 15.6.1999,23.
Proleksis enciklopedija (http://proleksis.lzmk.hr/)
Ratna kronika Splita (http://www.ratnakronikasplita.com/)
Ante Rendić-Miočević, Uz dva Silvanova svetišta u okolici Salone, Arheološki radovi i rasprave VII-IX, Zagreb 1982, 121-137.
Duje Rendić-Miočević, Antička Salona (Salonae) - povijesno urbanistički i spomenički fenomen, Arhitektura 160-161, Zagreb 1977, 54-69.
Duje Rendić-Miočević, Carmina epigraphica, Split 1987.
Duje Rendić-Miočević, Teatar u Saloni s osobitim obzirom na neke njegove kompozicijske i tehničke karakteristike, Antička Salona. Zbornik radova, Split 1991, 255-267.
Salona divina, Koprivnica 2011 (katalog izložbe).
Petar Selem – Inga Vilogorac Brčić, Romis. Religionum Orientalium monumenta et inscriptiones Salonitani, Zagreb 2012.
Mia Sesartić, Povratak starome Solinu. Paraći 3, Solinska kronika 178 (XVI), Solin 15.7.2009,22.
Ljubo Stipišić (uredio), Pučki crkveni i svjetivni pjevači Solina. Pivači Salone. Glagoljaško pjevanje Solina, Solin 2002.
Tonći Šitin, Josip Ado Podrug, Solin 2007 (katalog izložbe).
Branko Metzger-Šober, Nadgrobni spomenici Ivana Rendića u Hrvatskom primorju,Ars Adriatica 3, Zadar 2013, 175-192.
Domagoj Tončinić, Spomenici VII. legije na području rimske provincije Dalmacije, Split 2011.
Ubi erat lupa (http://www.ubi-erat-lupa.org)
Igor Zidić, Vjekoslav Parać, Zagreb 2010.
Igor Zidić - Stanko Špoljarić, Vjekoslav Parać, Zagreb 1984, (katalog izložbe).

 

Fotografije i ilustracije

Arhiv časopisa Tusculum
Arhiv Mirka Jankova
Arhiv Marka Matijevića
Arhiv Solinske kronike
Arhiv Župe Gospe od Otoka
Zoran Alajbeg
Ortolf Harl
Dražen Maršić
Tonći Seser
Jakov Teklić


Sva prava pridržana © 2016 vmgs.hr
Stranicu novčano podupire Grad Solin

Vmgs.hr koristi kolačiće (eng. cookies) da bi poboljšala Vaše doživljaje prilikom posjeta stranice te za prikupljanje podataka za analitiku pomoću alata Google Analytics. Pritiskom na gumb "Zatvori" slažete se sa našom politikom o kolačićima.