VIRTUALNI MUZEJ

 

GRADA SOLINA

 

Kipar Ivan Rendić u Solinu


Znameniti hrvatski kipar Ivan Rendić (1849. - 1932.) ostavio je traga i u Solinu. Na solinskome groblju, na Gospinu otoku, izradio je spomenik na grobnici obitelji Šperac te na grobnici obitelji Glavan. Kip Zaspala Vestalka, čiji brončani odljev stoji nad grobnicom Glavan, Rendić je izradio godine 1897. u Trstu kao gipsani model za klesanje u mramoru za grobnicu Mimbelli u Orebiću. Zbog svoje popularnosti kip, koji Rendić naziva još i San i smrt, umnažan je još pet puta. Motiv za spomenik uzet je iz priče o vestalki, svećenici u hramu rimske božice ognjišta Veste. Jedna od njezinih dužnosti bila je da na hramskom žrtveniku održava vječnu vatru. Kad ju je svladao san, plamen se, što simbolizira ugasli ljudski život. Rendićeva Vestalka spava u kamenom stolcu s naslonom preko kojega je prebačen tepih. Glava joj je klonula preko lijeve ruke koju je prebacila preko naslona. U desnoj ruci, opuštenoj niz tijelo, drži mali vrč iz kojeg istječe ulje za svjetiljku. Zatvorenih je očiju, lica uokvirena nježnim kovrčama kratke kose, obučena u togu koja se niz tijelo spušta u oskudnim naborima, dok joj je s jednog ramena skliznula naramenica otkrivajući desnu stranu grudi. Otkrivena je i desna potkoljenica, a na nogama su jednostavne sandale. Podnožje stolca i naslona naglašeni su višestrukom profilacijom, a tepih ukrašen mozaikom. Mozaična traka teče po prednjoj i bočnim stranama stolca. Stolac stoji na kvadru izrađenom od crnih kamenih ploča, a s prednje strane je natpis: Matiju Glavanu / inžiniru / rodjenu u Podvežici općine Trsata 24. II. 1846. / umrlu na Sušaku dne 9. IV. 1905. / udova Vinka rodj. Šperac / ovaj spomenik podiže željom da se opet / s njim u vječnom počivalištu združi / želja joj se ispuni 19. II. 1931. Čitava grobnica počiva na bogato profiliranoj kamenoj konstrukciji čijim rubom teče ograda izrađena od kovana željeza. Kameni dijelovi grobnice oštećeni su vjerojatno od krhotina avionskih bomba, a kipu nedostaje gornji dio svijećnjaka. Drugi Rendićev spomenik na solinskom groblju stariji je od ovoga, ali dosta skromniji. Podignut je iznad grobnice Stjepana Šperca, izgrađene poslije godine 1888. Iznad grobnice stoji visoki kameni blok izgrađen od bijeloga i crvenoga kamena. Na vrhu je reljefni križ, ispod njega je ugrađen ovalni reljef Kristove glave s trnovim vijencem, a na dnu okvira koji okružuje taj reljef uklesana su spojena slova X P. Na središnjem dijelu je reljefni ukras od cvijeta i lišća, a na podnožju su tri natpisa. Gornji: Stipan Speraz / i nasljednici / 1894. Srednji: U cvietu mladosti / (oštećeno) mile sestre Vinke k'n (oštećeno) / (oštećeno) juć raztuženu obitel (oštećeno) / (oštećeno) retna li si hladna pl (oštećeno) / (oštećeno) čuvas tako mile ost (oštećeno). Donji: Ljubeznoj Katici umrloj dne 26 siečnja 1888 / raztuženi roditelji i braća / na milu uspomenu. Desno od ovoga natpisa je autorov potpis: I. Rendić. Natpis je kasnije prekriven reljefom djevojke s pletenicama koji je nakon Drugoga svjetskog rata nestao.

 

Kipar Ivan Rendić u Solinu


Znameniti hrvatski kipar Ivan Rendić (1849. - 1932.) ostavio je traga i u Solinu. Na solinskome groblju, na Gospinu otoku, izradio je spomenik na grobnici obitelji Šperac te na grobnici obitelji Glavan. Rendić se kiparstvom počinje baviti u ranoj mladosti na otoku Braču, gdje je proveo djetinjstvo. Likovnu akademiju završio je u Veneciji godine 1871., a potom se usavršavao u Firenci. Kasnije je uglavnom živio i djelovao u Trstu, gdje je i nastao najveći broj njegovih djela. Njegova prva djela su realistička s elementima naturalizma, a oko 1900. prihvatio je secesijski stil te mu je primjenom folklornih motiva davao osobno obilježje. Izradio je oko 200 kipova, a najpoznatiji su njegovi javni spomenici podignuti u čast hrvatskih velikana koji se danas nalaze po čitavoj Hrvatskoj. Rendićeve izvedbe nadgrobnih spomenika vrlo su različite: od vrlo skromnih do raskošnih s portretima pokojnika, alegorijskim figurama i s mozaicima. Od 1921. živi u Supetru, potkraj života u potpunoj bijedi. Umro je u splitskoj bolnici, a pokopan je na supetarskom groblju. Kip Zaspala Vestalka, čiji brončani odljev stoji nad grobnicom Glavan, Rendić je izradio godine 1897. u Trstu kao gipsani model za klesanje u mramoru za grobnicu Mimbelli u Orebiću. Zbog svoje popularnosti kip, koji Rendić naziva još i San i smrt, umnažan je još pet puta i to kao nadgrobni spomenik Tomi Cossovichu (Trst, 1907.), Ivanu Tomašiću (Opatija, 1909.), Anti Vukasoviću, (Drniš, 1910.), Matiji Glavanu (Solin, 1911.), Josipu Smokvini (Rijeka, 1915.). Motiv za spomenik uzet je iz priče o vestalki, svećenici u hramu rimske božice ognjišta Veste. Jedna od njezinih dužnosti bila je da na hramskom žrtveniku održava vječnu vatru. Kad ju je svladao san, plamen se, što simbolizira ugasli ljudski život. Rendićeva Vestalka spava u kamenom stolcu s naslonom preko kojega je prebačen tepih. Glava joj je klonula preko lijeve ruke koju je prebacila preko naslona. U desnoj ruci, opuštenoj niz tijelo, drži mali vrč iz kojeg istječe ulje za svjetiljku. Zatvorenih je očiju, lica uokvirena nježnim kovrčama kratke kose, obučena u togu koja se niz tijelo spušta u oskudnim naborima, dok joj je s jednog ramena skliznula naramenica otkrivajući desnu stranu grudi. Otkrivena je i desna potkoljenica, a na nogama su jednostavne sandale. Podnožje stolca i naslona naglašeni su višestrukom profilacijom, a tepih ukrašen mozaikom. Mozaična traka teče po prednjoj i bočnim stranama stolca. Stolac stoji na kvadru izrađenom od crnih kamenih ploča, a s prednje strane je natpis: Matiju Glavanu / inžiniru / rodjenu u Podvežici općine Trsata 24. II. 1846. / umrlu na Sušaku dne 9. IV. 1905. / udova Vinka rodj. Šperac / ovaj spomenik podiže željom da se opet / s njim u vječnom počivalištu združi / želja joj se ispuni 19. II. 1931. Čitava grobnica počiva na bogato profiliranoj kamenoj konstrukciji čijim rubom teče ograda izrađena od kovana željeza. Unutar ovoga prostora je i manji krug ispunjen zemljom predviđen za cvijeće. Kameni dijelovi grobnice oštećeni su vjerojatno od krhotina avionskih bomba, a kipu nedostaje gornji dio svijećnjaka Drugi Rendićev spomenik na solinskom groblju stariji je od ovoga, ali dosta skromniji. Podignut je iznad grobnice Stjepana Šperca, izgrađene poslije godine 1888. Iznad grobnice stoji visoki kameni blok izgrađen od bijeloga i crvenoga kamena. Na vrhu je reljefni križ, ispod njega je ugrađen ovalni reljef Kristove glave s trnovim vijencem, a na dnu okvira koji okružuje taj reljef uklesana su spojena slova X P. Na središnjem dijelu je reljefni ukras od cvijeta i lišća, a na podnožju su tri natpisa. Gornji ima riječi u tri reda: Stipan Speraz / i nasljednici / 1894. Na donjoj polovini površine podnožja, iznad donjega vijenca, u kamen je uklesan srednji natpis u pet redova, a treći i četvrti red dijeli vodoravna crta: U cvietu mladosti / (oštećeno) mile sestre Vinke k'n (oštećeno) / (oštećeno) juć raztuženu obitel (oštećeno) / (oštećeno) retna li si hladna pl (oštećeno) / (oštećeno) čuvas tako mile ost (oštećeno). Napis je oštećen. Natpis teče i ispod donjega vijenca podnožja: Ljubeznoj Katici umrloj dne 26 siečnja 1888 / raztuženi roditelji i braća / na milu uspomenu. Desno od ovoga natpisa je autorov potpis: I. Rendić. Natpis je kasnije prekriven reljefom djevojke s pletenicama koji je nakon Drugoga svjetskog rata nestao.

 

 

NASLOVNICA  KORISNE POVEZNICE  KONTAKT  IMPRESSUM

Virtualni muzej grada Solina - Sva prava pridržana © 2013-2017 vmgs.hr

Korisne poveznice

     

Impressum

Ideja i realizacija

Antun i Marko Matijević

Bibliografija

Damir Agičić, In memoriam Ljubo Boban (1933. – 1994.) – dvadeset godina kasnije, Tusculum 7, Solin 2014, 225-228.
Ivan Alduk, Rustem-paša i Mihrimah, Tusculum 3, Solin 2010, 63-69.
Ivan Alduk, Tvrđave splitsko-dalmatinske županije, Split 2014.
Antički portret u Jugoslaviji, Beograd – Skopje – Zagreb – Split – Ljubljana 1987 (katalog izložbe).
Ivo Babić, Prostor između Trogira i Splita, Trogir 1984.
Petar Zdravko Blajić, Pohvalna pjesma Splitu, Naprijed s glazbom, Klis 1996, 81-83
Petra Blažević, Muzeološka koncepcija prezentacije Solina u ranom srednjem vijeku, Diplomski rad, Zagreb 2013, (http://darhiv.ffzg.unizg.hr/2417/1/Diplomski_rad_Petra_Blazevic.pdf, preuzeto 22. 9.2014.).
Sanja Buble, Gradnja mlina - umijeće koje nestaje; Gašpina mlinica u Solinu, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 33-34, Zagreb 2009-2010, 97-112.
Frane Bulić, Po ruševinama stare Salone, Split 1986, 71-77.
Nenad Cambi, Krist i njegova simbolika u likovnoj umjetnosti starokršćanskog perioda u Dalmaciji, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 70-71, Split 1968-1969, 57-107.
Nenad Cambi, Atički sarkofazi na istočnoj obali Jadrana, Split 1988.
Nenad Cambi (uredio), Antička Salona. Zbornik radova, Split 1991, Predgovor, 5-36; Pogovor, 446-507.
Nenad Cambi, Fragment antičke nadgrobne stele iz Salone, Kačić, 25, Split 1993, 351-359.
Nenad Cambi, Sarkofag Dobroga pastira iz Salone i njegova grupa, Split 1994.
Nenad Cambi, Imago animi. Antički portret u Hrvatskoj, Split 2000.
Nenad Cambi, Antika, Zagreb 2002a.
Nenad Cambi, Kiparstvo, Longae Salonae I, II, Split 2002b, 115-162 (I), 44-98 (II).
Nenad Cambi, Kiparstvo rimske Dalmacije, Split 2005.
Nenad Cambi, Atički sarkofazi u zbirci Matijević, Tusculum 1, Solin 2008, str. 61-67.
Nenad Cambi, Sarkofazi lokalne produkcije u rimskoj Dalmaciji, Split 2010.
Nenad Cambi, Neobjavljeni fragment tropeja iz Salone, Tusculum 7, Solin 2014, 75-79.
Tonći Ćićerić, Solinsko glagoljaško pjevanje na magnetofonskim snimkama Stjepana Stepanova iz godine 1964., Tusculum 6, Solin 2013, 191-214.
Dino Demicheli, Salonitani extra fines Dalmatiae (III). Civili salonitanskoga podrijetla, Tusculum 7, Solin 2014, 31-50.
Arsen Duplančić, Solin na akvarelima Edmunda Misere,Tusculum 1, Solin 2008, 159-170.
Arsen Duplančić, Solinska narodna nošnja na starim grafikama i crtežima, Tusculum 2, Solin 2009, 145-172.
Ejnar Dyggve, L’amphitheatre, Recherches à Salone, II, Copenhague 1933, 35-150.
Ejnar Dyggve. Istraživanja u Dalmaciji, Split 2014 (katalog izložbe).
Ivan Grubišić, Solinski Šperci, Tusculum 2, Solin 2009, 111-144.
Ivan Grubišić, Solinski Paraći, Tusculum 3, Solin 2010, 71-103.
Milan Ivanišević, Solinske božićne jaslice, Solin 1997.
Milan Ivanišević, Antica rediviva, Longae Salonae, I, II, Split 2002, 643-661 (I), 240-251 (II).
Milan Ivanišević - Đenko Ivanišević, Katastar Solina i okolice u godini 1831., Split 2011.
Mirko Jankov, Glazba i pjevanje, Sto godina župe Gospe od Otoka, Solin 2011, 187-201.
Mirko Jankov, Stara solinska misa, Tusculum 5, Solin, 177-203.
Jasna Jeličić-Radonić, Amfiteatar i zapadni bedemi Salone, Tusculum 1, Solin 2008, 35-44.
Jasna Jeličić-Radonić - Darko Pereža, Antičke spolije u solinskim Paraćima,Tusculum 4, Solin 2011, 43-66.
Mato Jurković - Branka Jurković-Bevilacqua, Introdukcija i aklimatizacija drvenastih egzota - četinjače - u zagrebačkim parkovima, Šumarski list, CXX, br. 7-8, Zagreb 1996, 327-334.
Lovre Katić, Naseljenje današnjeg Solina, Četiri priloga historiji grada Splita XVII i XVIII stoljeća, Split 1953, 85-101.
Lovre Katić, Solin od VII do XX stoljeća, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 9, Split 1955, 17-91, 309-311.
Lovre Katić, Ljetnikovac slikara Jurja Pavlovića u Solinu, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 14, Split 1962, 213-217.
Lovre Katić (priredio Ivan Mužić), Bilo jedno ubavo selo, Split 2008 (drugo dopunjeno izdanje).
Mario Kezić, Branko Grbić, Solin 2015 (katalog izložbe).
Slavko Kovačić, Katić, Lovro (Lovre), Hrvatski biografski leksikon , Zagreb 2009, (http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=194, preuzeto 5.1.2014.)
Jagoda Mardešić, Teatar i hram u Saloni, Archaeologia Adriatica 11, Zagreb 2008, 223-234.
Jagoda Mardešić, Suze Helijada, Split 2012 (katalog izložbe salonitanskoga jantara).
Jagoda Mardešić, Don Frane Bulić na fotografijama, Solin 2014 (katalog izložbe).
Jagoda Mardešić, Bonus pastor u Saloni, Solin 2015 (katalog izložbe).
Emilio Marin (uredio), Starohrvatski Solin, Split 1992.
Dražen Maršić, Neobjavljeni spomenici sa solinskoga područja. Nadgrobni žrtvenik iz Vranjica, Solinska kronika 27 (III), Solin 15. 12. 1996, str. 19.
Dražen Maršić, Neobjavljeni spomenici sa solinskoga područja. Fragment nadgrobne stele s Japirka, Solinska kronika 29 (IV), Solin 15. 2. 1997, str. 15.
Dražen Maršić, Neobjavljeni spomenici sa solinskoga područja. Nadgrobna stela iz Donje Rupotine, Solinska kronika 33 (IV), Solin 15. 6. 1997, str. 17.
Dražen Maršić, Neobjavljeni spomenici sa solinskoga područja. Nadgrobni natpis Aurelija Firmina, Solinska kronika 30 (IV), Solin 15. 3. 1997, str. 17.
Dražen Maršić, Neobjavljeni spomenici sa solinskoga područja. Starokršćanski ulomci u Bašinim kućama, Solinska kronika 31 (IV), Solin 15. 4. 1997, str. 16-17.
Dražen Maršić, Rimske portretne stele iz Muzeja grada Trogira, Opuscula archaelogica 28, Zagreb 2004, 111-146.
Dražen Maršić, Nadgrobni reljef iz Vranjica - primjer rimskoga spomenika uklesana
u živu stijenu, Tusculum 1, Solin 2008, 45-52.
Dražen Maršić, Izgubljeni salonitanski spomenici (II.) / Portretne stele vojnika VII. legije C.p.f. Gaja Lukrecija i Lucija Cezija Basa, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku 103, Split 2010, 68-80.
Dražen Maršić, O ikonografiji i atribuciji salonitanskoga lorikata, Tusculum 7, Solin 2014, 7-30.
Dražen Maršić, Salonitanska portretna stela Virdomara i Pame, Tusculum 8, Solin 2015, 7-24.
Ivan Matijević, Qui cucurrit frumentarius annos XI, Tusculum 7, Solin 2014, 67-74.
Ivan Matijević, Rimski vojnici na natpisima iz Salone iz doba principata, Zadar 2015 (neobjavljena doktorska disertacija).
Marko Matijević, Crkve, kapele i groblja u župi,Sto godina župe Gospe od Otoka, Solin 2011, 65-116.
Marko Matijević - Mladen Domazet, Solinska svakodnevica u osvit novoga doba, Solin 2006.
Branko Metzger-Šober, Nadgrobni spomenici Ivana Rendića u Hrvatskom primorju, Ars Adriatica 3, Zadar 2013, 175-192.
Tea Odak, Molekularno-biološka obilježja endemske mekousne pastrve (Salmothymus obtusirostirs salonitana), Magistarski rad, Zagreb 2004, (http://www.balkan-trout.com/pdf/Tea_mag.pdf, preuzeto 30.11.2013.)
Vjekoslav Parać (priredio Bogdan Žižić), Sjećanja, Solinska kronika 55(VI)-57(VI), Solin 15.4.1999,23; 15.5.1999,23; 15.6.1999,23.
Proleksis enciklopedija (http://proleksis.lzmk.hr/)
Ratna kronika Splita (http://www.ratnakronikasplita.com/)
Ante Rendić-Miočević, Uz dva Silvanova svetišta u okolici Salone, Arheološki radovi i rasprave VII-IX, Zagreb 1982, 121-137.
Duje Rendić-Miočević, Antička Salona (Salonae) - povijesno urbanistički i spomenički fenomen, Arhitektura 160-161, Zagreb 1977, 54-69.
Duje Rendić-Miočević, Carmina epigraphica, Split 1987.
Duje Rendić-Miočević, Teatar u Saloni s osobitim obzirom na neke njegove kompozicijske i tehničke karakteristike, Antička Salona. Zbornik radova, Split 1991, 255-267.
Salona divina, Koprivnica 2011 (katalog izložbe).
Petar Selem – Inga Vilogorac Brčić, Romis. Religionum Orientalium monumenta et inscriptiones Salonitani, Zagreb 2012.
Mia Sesartić, Povratak starome Solinu. Paraći 3, Solinska kronika 178 (XVI), Solin 15.7.2009,22.
Ljubo Stipišić (uredio), Pučki crkveni i svjetivni pjevači Solina. Pivači Salone. Glagoljaško pjevanje Solina, Solin 2002.
Tonći Šitin, Josip Ado Podrug, Solin 2007 (katalog izložbe).
Branko Metzger-Šober, Nadgrobni spomenici Ivana Rendića u Hrvatskom primorju,Ars Adriatica 3, Zadar 2013, 175-192.
Domagoj Tončinić, Spomenici VII. legije na području rimske provincije Dalmacije, Split 2011.
Ubi erat lupa (http://www.ubi-erat-lupa.org)
Igor Zidić, Vjekoslav Parać, Zagreb 2010.
Igor Zidić - Stanko Špoljarić, Vjekoslav Parać, Zagreb 1984, (katalog izložbe).

 

Fotografije i ilustracije

Arhiv časopisa Tusculum
Arhiv Mirka Jankova
Arhiv Marka Matijevića
Arhiv Solinske kronike
Arhiv Župe Gospe od Otoka
Zoran Alajbeg
Ortolf Harl
Dražen Maršić
Tonći Seser
Jakov Teklić


Sva prava pridržana © 2016 vmgs.hr
Stranicu novčano podupire Grad Solin

Vmgs.hr koristi kolačiće (eng. cookies) da bi poboljšala Vaše doživljaje prilikom posjeta stranice te za prikupljanje podataka za analitiku pomoću alata Google Analytics. Pritiskom na gumb "Zatvori" slažete se sa našom politikom o kolačićima.