VIRTUALNI MUZEJ

 

GRADA SOLINA

 

Arheološki ostaci



Na Otoku su otkriveni ostaci dviju crkava. Znanstvenici još uvijek raspravljaju o njihovu izgledu te o vremenu gradnje jedne od njih. Sjeverna crkva, čiji se skromni ostaci nalaze plitko pod zemljom sa sjeverne strane današnje crkve Gospe od Otoka, nedvojbeno potječe iz starohrvatskoga razdoblja. Nju je sagradila kraljica Jelena, kako svjedoče ostaci ranijih zidova, na mjestu neke starije građevine ili je, možda, preuredila crkvu podignutu u 9. stoljeću.Ostatke druge, južne crkve prekrila je današnja crkva. Dio znanstvenika u njezinim ostacima vide tragove barokne crkvice koju je od temelja izgradilo stanovništvo pridošlo u Solin u 17. stoljeću, nakon Kandijskoga rata. Međutim, moguće je da su to ostaci srednjovjekovne crkve, dakle druge crkve kraljice Jelene, čije su više ili manje sačuvane zidove u 17. stoljeću koristili novi Solinjani pri gradnji svoje seoske crkve.

Arheološki ostaci na gospinom otoku

Iako Gospin otok nije arheološki sustavno istražen i još uvijek krije odgovore na mnoga pitanja iz svoje prošlosti, nedvojbeno je da su na njemu otkriveni ostaci dviju crkava. Znanstvenici još uvijek raspravljaju o njihovu izgledu te o vremenu gradnje jedne od njih. Sjeverna crkva, čiji se skromni ostaci nalaze plitko pod zemljom sa sjeverne strane današnje crkve Gospe od Otoka, potječe iz starohrvatskoga razdoblja. Nju je sagradila kraljica Jelena, kako svjedoče ostaci ranijih zidova, na mjestu neke starije građevine ili je, možda, preuredila crkvu podignutu u 9. stoljeću.

Njezini su zidovi sačuvani u vrlo maloj visini, a na mjestima je ostala tek temeljna stopa. Duga je 23,3 m, a široka 10,4 m. Bila je usmjerena od zapada k istoku s blagim otklonom prema sjeveru. Na istočnoj strani je stajala apsida - polukružna iznutra i pravokutna izvana, a na zapadnoj predvorje, atrij i narteks. Tri para četverokutnih zidanih pilona dijelila su njezinu unutrašnjost u tri broda, a zidovi su bili ojačani potpornjima (kontraforama) koji su stajali nasuprot svakome pilonu. Njihov raspored ne odgovara rasporedu vanjskih ojačanja (lezena) koja su raščlanjivala zid tvoreći plitke niše, što je osobina predromaničkoga načina gradnje. Razmaci između pilona nisu jednaki; u zapadnom dijelu su manji, a dva para bliža apsidi tvorila su pravilnu četvrtastu osnovu. Stoga istraživači, prema bolje očuvanim građevinama sličnoga tlorisa iz istoga razdoblja, pretpostavljaju da je na tome mjestu stajala konična kupola. U zapadnom dijelu crkve prepoznaje se više prostorija. Tu je bio narteks, a na nj se nastavljao atrij. Ispred atrija je predvorje s dvije prostorije; sjeverna je veća i izlazila je izvan perimetralnih zidova crkve.

Znanstvenici različito tumače izvorni izgled ove crkve i promjene koje je doživjela tijekom vremena. Neki smatraju da je u 10. stoljeću to bila dvoranska crkva s jednim svodom, stožastom kupolom ispred apside i dvostruko bačvasto nadsvođenim predvorjem, dok je drugi vide kao malu baziliku s nadvišenim i osvijetljenim srednjim brodom. U atriju je nedvojbeno bila grobna prostorija kraljice Jelene, dok u drugim ostacima u zapadnome dijelu znanstvenici prepoznaju westwerk, dio crkve odakle je vladar pratio službu Božju. Istraživači pretpostavljaju i zvonike srasle sa zapadnim pročeljem, ali ne mogu sa sigurnošću tvrditi je li postojao jedan ili dva. Crkva je i nakon Jelenine smrti preuređivana, a čini se da je u 11. stoljeću dobila ranoromanički izgled.

Ostatke druge, južne crkve prekrila je današnja crkva. Znanstvenici koji prihvaćaju pretpostavku da je na Otoku u 10. stoljeću bila samo jedna crkva u njezinim ostacima vide tragove barokne crkvice koju je od temelja izgradilo stanovništvo pridošlo u Solin u 17. stoljeću, nakon Kandijskoga rata. Međutim, moguće je da su to ostaci srednjovjekovne crkve, dakle druge crkve kraljice Jelene, čije su više ili manje sačuvane zidove u 17. stoljeću koristili novi Solinjani pri gradnji svoje seoske crkve. Njezin je izgled sačuvan na akvarelima Petra Zečevića, a arheološki ostaci su još lošije sačuvani nego oni sjeverne crkve s kojom je gotovo usporedna. Bila je to jednobrodna građevina duga 10,3 m, široka 6 m, a predvorje dugo 7,7 m naknadno joj je dograđeno. Imala je četvrtastu apsidu na istočnoj strani. Ostaci vanjskih ojačanja njezinih zidova (lezena), koji se dobro vide na Zečevićevu akvarelu, u njezinim se ostacima tek naslućuju.

Između sjeverne i južne crkve otkriveni su ostaci jednoapsidalne građevine koja bi, sudeći po načinu gradnje, mogla pripadati ranokršćanskom razdoblju.

Do sjeverne crkve je otkriven sklop zidova u kojima su istraživači, potaknuti riječima kroničara arhiđakona Tome o redovnicima kojima su crkve »zbog poštovanja kraljevskih grobova bile privremeno ustupljene«, prepoznali ostatke benediktinskoga samostana.

Tijekom arheoloških istraživanja na Gospinu otoku otkriveni su ulomci kamenoga namještaja i kamene plastike iz različitih razdoblja te više grobova iz različitih razdoblja: od kasnoantičkih i srednjovjekovnih do novodobnih. Kasnoantički su nalik brojnim grobovima otkrivenim na salonitanskim nekropolama. Srednjovjekovni se pak ne razlikuju od todobnih grobova u drugim dijelovima Dalmacije. Prema prilozima otkrivenima u njima mogu se vremenski odrediti od svršetka 9. do početka 11. stoljeća. Oko seoske crkve svoje mrtve su ukapali i novovjeki Solinjani; južno od sadašnje crkve Gospe od Otoka otkriven je grobljanski zid s ulazom u groblje i dijelovi toga groblja.

NASLOVNICA  KORISNE POVEZNICE  KONTAKT  IMPRESSUM

Virtualni muzej grada Solina - Sva prava pridržana © 2013-2017 vmgs.hr

Korisne poveznice

     

Impressum

Ideja i realizacija

Antun i Marko Matijević

Bibliografija

Damir Agičić, In memoriam Ljubo Boban (1933. – 1994.) – dvadeset godina kasnije, Tusculum 7, Solin 2014, 225-228.
Ivan Alduk, Rustem-paša i Mihrimah, Tusculum 3, Solin 2010, 63-69.
Ivan Alduk, Tvrđave splitsko-dalmatinske županije, Split 2014.
Antički portret u Jugoslaviji, Beograd – Skopje – Zagreb – Split – Ljubljana 1987 (katalog izložbe).
Ivo Babić, Prostor između Trogira i Splita, Trogir 1984.
Petar Zdravko Blajić, Pohvalna pjesma Splitu, Naprijed s glazbom, Klis 1996, 81-83
Petra Blažević, Muzeološka koncepcija prezentacije Solina u ranom srednjem vijeku, Diplomski rad, Zagreb 2013, (http://darhiv.ffzg.unizg.hr/2417/1/Diplomski_rad_Petra_Blazevic.pdf, preuzeto 22. 9.2014.).
Sanja Buble, Gradnja mlina - umijeće koje nestaje; Gašpina mlinica u Solinu, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 33-34, Zagreb 2009-2010, 97-112.
Frane Bulić, Po ruševinama stare Salone, Split 1986, 71-77.
Nenad Cambi, Krist i njegova simbolika u likovnoj umjetnosti starokršćanskog perioda u Dalmaciji, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 70-71, Split 1968-1969, 57-107.
Nenad Cambi, Atički sarkofazi na istočnoj obali Jadrana, Split 1988.
Nenad Cambi (uredio), Antička Salona. Zbornik radova, Split 1991, Predgovor, 5-36; Pogovor, 446-507.
Nenad Cambi, Fragment antičke nadgrobne stele iz Salone, Kačić, 25, Split 1993, 351-359.
Nenad Cambi, Sarkofag Dobroga pastira iz Salone i njegova grupa, Split 1994.
Nenad Cambi, Imago animi. Antički portret u Hrvatskoj, Split 2000.
Nenad Cambi, Antika, Zagreb 2002a.
Nenad Cambi, Kiparstvo, Longae Salonae I, II, Split 2002b, 115-162 (I), 44-98 (II).
Nenad Cambi, Kiparstvo rimske Dalmacije, Split 2005.
Nenad Cambi, Atički sarkofazi u zbirci Matijević, Tusculum 1, Solin 2008, str. 61-67.
Nenad Cambi, Sarkofazi lokalne produkcije u rimskoj Dalmaciji, Split 2010.
Nenad Cambi, Neobjavljeni fragment tropeja iz Salone, Tusculum 7, Solin 2014, 75-79.
Tonći Ćićerić, Solinsko glagoljaško pjevanje na magnetofonskim snimkama Stjepana Stepanova iz godine 1964., Tusculum 6, Solin 2013, 191-214.
Dino Demicheli, Salonitani extra fines Dalmatiae (III). Civili salonitanskoga podrijetla, Tusculum 7, Solin 2014, 31-50.
Arsen Duplančić, Solin na akvarelima Edmunda Misere,Tusculum 1, Solin 2008, 159-170.
Arsen Duplančić, Solinska narodna nošnja na starim grafikama i crtežima, Tusculum 2, Solin 2009, 145-172.
Ejnar Dyggve, L’amphitheatre, Recherches à Salone, II, Copenhague 1933, 35-150.
Ejnar Dyggve. Istraživanja u Dalmaciji, Split 2014 (katalog izložbe).
Ivan Grubišić, Solinski Šperci, Tusculum 2, Solin 2009, 111-144.
Ivan Grubišić, Solinski Paraći, Tusculum 3, Solin 2010, 71-103.
Milan Ivanišević, Solinske božićne jaslice, Solin 1997.
Milan Ivanišević, Antica rediviva, Longae Salonae, I, II, Split 2002, 643-661 (I), 240-251 (II).
Milan Ivanišević - Đenko Ivanišević, Katastar Solina i okolice u godini 1831., Split 2011.
Mirko Jankov, Glazba i pjevanje, Sto godina župe Gospe od Otoka, Solin 2011, 187-201.
Mirko Jankov, Stara solinska misa, Tusculum 5, Solin, 177-203.
Jasna Jeličić-Radonić, Amfiteatar i zapadni bedemi Salone, Tusculum 1, Solin 2008, 35-44.
Jasna Jeličić-Radonić - Darko Pereža, Antičke spolije u solinskim Paraćima,Tusculum 4, Solin 2011, 43-66.
Mato Jurković - Branka Jurković-Bevilacqua, Introdukcija i aklimatizacija drvenastih egzota - četinjače - u zagrebačkim parkovima, Šumarski list, CXX, br. 7-8, Zagreb 1996, 327-334.
Lovre Katić, Naseljenje današnjeg Solina, Četiri priloga historiji grada Splita XVII i XVIII stoljeća, Split 1953, 85-101.
Lovre Katić, Solin od VII do XX stoljeća, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 9, Split 1955, 17-91, 309-311.
Lovre Katić, Ljetnikovac slikara Jurja Pavlovića u Solinu, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 14, Split 1962, 213-217.
Lovre Katić (priredio Ivan Mužić), Bilo jedno ubavo selo, Split 2008 (drugo dopunjeno izdanje).
Mario Kezić, Branko Grbić, Solin 2015 (katalog izložbe).
Slavko Kovačić, Katić, Lovro (Lovre), Hrvatski biografski leksikon , Zagreb 2009, (http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=194, preuzeto 5.1.2014.)
Jagoda Mardešić, Teatar i hram u Saloni, Archaeologia Adriatica 11, Zagreb 2008, 223-234.
Jagoda Mardešić, Suze Helijada, Split 2012 (katalog izložbe salonitanskoga jantara).
Jagoda Mardešić, Don Frane Bulić na fotografijama, Solin 2014 (katalog izložbe).
Jagoda Mardešić, Bonus pastor u Saloni, Solin 2015 (katalog izložbe).
Emilio Marin (uredio), Starohrvatski Solin, Split 1992.
Dražen Maršić, Neobjavljeni spomenici sa solinskoga područja. Nadgrobni žrtvenik iz Vranjica, Solinska kronika 27 (III), Solin 15. 12. 1996, str. 19.
Dražen Maršić, Neobjavljeni spomenici sa solinskoga područja. Fragment nadgrobne stele s Japirka, Solinska kronika 29 (IV), Solin 15. 2. 1997, str. 15.
Dražen Maršić, Neobjavljeni spomenici sa solinskoga područja. Nadgrobna stela iz Donje Rupotine, Solinska kronika 33 (IV), Solin 15. 6. 1997, str. 17.
Dražen Maršić, Neobjavljeni spomenici sa solinskoga područja. Nadgrobni natpis Aurelija Firmina, Solinska kronika 30 (IV), Solin 15. 3. 1997, str. 17.
Dražen Maršić, Neobjavljeni spomenici sa solinskoga područja. Starokršćanski ulomci u Bašinim kućama, Solinska kronika 31 (IV), Solin 15. 4. 1997, str. 16-17.
Dražen Maršić, Rimske portretne stele iz Muzeja grada Trogira, Opuscula archaelogica 28, Zagreb 2004, 111-146.
Dražen Maršić, Nadgrobni reljef iz Vranjica - primjer rimskoga spomenika uklesana
u živu stijenu, Tusculum 1, Solin 2008, 45-52.
Dražen Maršić, Izgubljeni salonitanski spomenici (II.) / Portretne stele vojnika VII. legije C.p.f. Gaja Lukrecija i Lucija Cezija Basa, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku 103, Split 2010, 68-80.
Dražen Maršić, O ikonografiji i atribuciji salonitanskoga lorikata, Tusculum 7, Solin 2014, 7-30.
Dražen Maršić, Salonitanska portretna stela Virdomara i Pame, Tusculum 8, Solin 2015, 7-24.
Ivan Matijević, Qui cucurrit frumentarius annos XI, Tusculum 7, Solin 2014, 67-74.
Ivan Matijević, Rimski vojnici na natpisima iz Salone iz doba principata, Zadar 2015 (neobjavljena doktorska disertacija).
Marko Matijević, Crkve, kapele i groblja u župi,Sto godina župe Gospe od Otoka, Solin 2011, 65-116.
Marko Matijević - Mladen Domazet, Solinska svakodnevica u osvit novoga doba, Solin 2006.
Branko Metzger-Šober, Nadgrobni spomenici Ivana Rendića u Hrvatskom primorju, Ars Adriatica 3, Zadar 2013, 175-192.
Tea Odak, Molekularno-biološka obilježja endemske mekousne pastrve (Salmothymus obtusirostirs salonitana), Magistarski rad, Zagreb 2004, (http://www.balkan-trout.com/pdf/Tea_mag.pdf, preuzeto 30.11.2013.)
Vjekoslav Parać (priredio Bogdan Žižić), Sjećanja, Solinska kronika 55(VI)-57(VI), Solin 15.4.1999,23; 15.5.1999,23; 15.6.1999,23.
Proleksis enciklopedija (http://proleksis.lzmk.hr/)
Ratna kronika Splita (http://www.ratnakronikasplita.com/)
Ante Rendić-Miočević, Uz dva Silvanova svetišta u okolici Salone, Arheološki radovi i rasprave VII-IX, Zagreb 1982, 121-137.
Duje Rendić-Miočević, Antička Salona (Salonae) - povijesno urbanistički i spomenički fenomen, Arhitektura 160-161, Zagreb 1977, 54-69.
Duje Rendić-Miočević, Carmina epigraphica, Split 1987.
Duje Rendić-Miočević, Teatar u Saloni s osobitim obzirom na neke njegove kompozicijske i tehničke karakteristike, Antička Salona. Zbornik radova, Split 1991, 255-267.
Salona divina, Koprivnica 2011 (katalog izložbe).
Petar Selem – Inga Vilogorac Brčić, Romis. Religionum Orientalium monumenta et inscriptiones Salonitani, Zagreb 2012.
Mia Sesartić, Povratak starome Solinu. Paraći 3, Solinska kronika 178 (XVI), Solin 15.7.2009,22.
Ljubo Stipišić (uredio), Pučki crkveni i svjetivni pjevači Solina. Pivači Salone. Glagoljaško pjevanje Solina, Solin 2002.
Tonći Šitin, Josip Ado Podrug, Solin 2007 (katalog izložbe).
Branko Metzger-Šober, Nadgrobni spomenici Ivana Rendića u Hrvatskom primorju,Ars Adriatica 3, Zadar 2013, 175-192.
Domagoj Tončinić, Spomenici VII. legije na području rimske provincije Dalmacije, Split 2011.
Ubi erat lupa (http://www.ubi-erat-lupa.org)
Igor Zidić, Vjekoslav Parać, Zagreb 2010.
Igor Zidić - Stanko Špoljarić, Vjekoslav Parać, Zagreb 1984, (katalog izložbe).

 

Fotografije i ilustracije

Arhiv časopisa Tusculum
Arhiv Mirka Jankova
Arhiv Marka Matijevića
Arhiv Solinske kronike
Arhiv Župe Gospe od Otoka
Zoran Alajbeg
Ortolf Harl
Dražen Maršić
Tonći Seser
Jakov Teklić


Sva prava pridržana © 2016 vmgs.hr
Stranicu novčano podupire Grad Solin

Vmgs.hr koristi kolačiće (eng. cookies) da bi poboljšala Vaše doživljaje prilikom posjeta stranice te za prikupljanje podataka za analitiku pomoću alata Google Analytics. Pritiskom na gumb "Zatvori" slažete se sa našom politikom o kolačićima.