VIRTUALNI MUZEJ

 

GRADA SOLINA

 

Pučka arhitektura


U 17. i 18. stoljeću zaseoci bogatijih solinskih obitelji imaju zgrade koncipirane poput skromnih utvrda, što je odraz nesigurna života na ovom području u vrijeme njihove gradnje. Te su kuće podignute jedna uz drugu i s tri su strane uokvirivale zajednički dvor, a na četvrtoj strani je bio jaki zid s vratima. Nasuprot vratima stajala je kuća u obliku kule i nadvisivala je ostale. Takvi su Gašpićev, Milišićev,  Draškovićev, Pletikosić-Parin i Paraćev dvor pored amfiteatra te dvor Juriše Paraća pored mosta. Neke pak kuće u kasnijim, mirnijim vremenima građene su s altanama (terasama). Altane su velikim lukovima otvorene prema jugu i zapadu, imaju kameni stol s kamenim sjedalima te ponare u zidovima (udubljenja za bukaru), a podizane su za odmorišta i zaklon putnicima. Takve su bile Šperčeva i Jablana Grubića. Vremenom će i ovi zaseoci mijenjati izgled.

 Solinske kuće prve polovine 19. stoljeća su prizemnice ili jednokatnice, izgrađene od kamena povezanoga vapnom i prekrivene kamenim pločama. U prizemnicama su uglavnom bile štale ili gospodarske zgrade, a bilo je i onih namijenjenih stanovanju. Te su pak bile nešto više i s luminarom na krovu. Katnice su u prizemlju imale konobu i štalu, a na katu prostor za spavanje do kojega su preko balature dovodile vanjske kamene stube. S kata se na tavan (šufit) dolazilo kroz pravokutni otvor među gredama (kotoreta). Tu je bilo mjesto za ognjište. Dimnjaka nije bilo.

Početkom 20. stoljeća polagano nestaje raštrkani stočarski tip naselja: iz Rupotine i drugih dijelova obitelji silaze u Centar, pa tako nastaje novi Solin. Podižu se prve betonske kuće.

 

 

 

Solinjani su u 19. stoljeću živjeli uglavnom od stočarstva i ratarstva. Tradiciju uzgoja stoke donijeli su sa sobom doselivši u ovaj kraj iz Zagore, ponajviše iz Petrova polja kod Drniša, još polovinom 17. stoljeća, a svakodnevni život u potpunosti su prilagodili potrebama svoje osnovne djelatnosti. Tako se zaseoci u novom kraju ne razlikuju se od onih u Zagori: naselja su raštrkana jer uzgoj stoke traži više prostora oko kuće. Podižu ih po kozjačkim obroncima i uz putove. 

Na zapadnom dijelu solinskoga prostora, uz trogirski put, zaselak je Draškovića. Nešto istočnije, uz amfiteatar a pored puta koji vodi na sjever, zaselak je Paraći.Manji zaselak istoga naziva istočno je od Kapljuča. Sjeveroistočno, pored potoka Slanoga,zaseoci su Teterića i Grubića. Zapadno od crkve svetoga Nikole su Vukšići, Jajići i Dude. Od crkve na istok vodi put do Dodiga, zaseoka podijeljena na južni i sjeverni dio. Između Dodiga zaselak je Mužića, a od Dodiga vodi put na zapad do Gujina. Između potoka Slanoga i istočnoga pritoka Plandišta zaselak je Mornara. Pod brdom je zaselak Šantića, a od njega vodi put do Milanovića, koje potok Kapljuč dijeli na zapadni i istočni dio. U predjelu Brižine, sjeveroistočno od crkve svetoga Dujma, naselje je Gašpića. Zapadno od njega, na istočnoj obali Kapljuča, su Stojići. Duž zapadne obale potoka Vrgočevice okupljeni su zaseoci Mornara, Bubića, Videka i Sesartića. 

Sjeverno od Cikatića su Mijići, a uz Ilijino vrilo je Strana. Istočno od puta za Sinj je naselje Žura, a na zapadnoj strani toga puta je naselje Ninčevića. Na obje strane staroga puta za Sinj su naselja Suđâ, a veće od njih putem je povezano s Mornarima. Sjevernije, između puta i potoka Ilijino vrilo je naselje Crmarića, a između izvora potoka Rupotine i još jednoga potoka je naselje Matijevića. Na sjevernom rubu predjela Rupotina, uz Put Bobana, koji je granica s Klisom, naselje je Bobana. Na sjevernom obronku Kozjaka su Blaca.Istočno od Vrgočevice, a blizu puta za Sinj su Poljaci i Cikatići.

 Kuće su podizane i uz južni dio puta za Sinj. Jedna je skupina pored mosta na Rici, druga sjeverno od raskrižja ovoga puta s putom za Trogir, a još sjevernije nekoliko skupina kuća te naselje Škombro. Na putu koji se pored Gospina otoka odvaja od sinjskoga i vodi prema Mravincima naselja su Japirka, Buljevića i Baša. Skupine kuća su i pored puta za Vranjic te puta za Split. Naselje Kunaca je na istočnom rubu katastarske općine, zapadno od granične točke Turanj.

;Zaseoci bogatijih solinskih obitelji imaju zgrade koncipirane poput skromnih utvrda, što je odraz nesigurna života na ovom području u vrijeme njihove gradnje u 17. i 18. stoljeću. Te su kuće podignute jedna uz drugu i s tri su strane uokvirivale zajednički dvor, a na četvrtoj strani je bio jaki zid s vratima. Nasuprot vratima stajala je kuća u obliku kule i nadvisivala je ostale. Takvi su Gašpićev, Milišićev,  Draškovićev, Pletikosić-Parin i Paraćev dvor pored amfiteatra te dvor Juriše Paraća pored mosta.

Neke pak kuće u kasnijim, mirnijim vremenima građene su s altanama (terasama). Altane su velikim lukovima otvorene prema jugu i zapadu, imaju kameni stol s kamenim sjedalima te ponare u zidovima (udubljenja za bukaru), a podizane su za odmorišta i zaklon putnicima. Takve su bile Šperčeva i Jablana Grubića. Vremenom će i ovi zaseoci mijenjati izgled. Tako će, primjerice, posljednjih godina 19. u Paraćevu dvoru porušiti staru pročelnu kuću i na njezinu mjestu izgraditi novu, tada najveću u Solinu.

Solinske kuće prve polovine 19. stoljeća su prizemnice ili jednokatnice, izgrađene od kamena povezanoga vapnom i prekrivene kamenim pločama. U prizemnicama su uglavnom bile štale ili gospodarske zgrade, a bilo je i onih namijenjenih stanovanju. Te su pak bile nešto više i s luminarom na krovu. Katnice su u prizemlju imale konobu i štalu, a na katu prostor za spavanje do kojega su preko balature dovodile vanjske kamene stube. S kata se na tavan (šufit) dolazilo kroz pravokutni otvor među gredama (kotoreta). Tu je bilo mjesto za ognjište.Dimnjaka nije bilo.

Iako su cementare približile Solinjanima novi građevinski materijal kojim će lakše i brže podizati nove građevine, nije mali broj kamenih novogradnji. Vrsta materijala, dakako, svjedočit će o materijalnoj moći vlasnika; tako će imućniji Solinjani - ponajprije posjednici, trgovci i ugostitelji - graditi kamene kuće, a ako pak podižu betonske, skladno će ih ožbukati. Najviše je, ipak, jednostavnih betonskih novogradnji. Mnogi Solinjani obnavljaju i dograđuju svoje stare kuće. Uglavnom koriste beton i eternit (salonit), pa polagano nestaje prepoznatljiva dalmatinska arhitektura. Umjesto kamenih balatura nicat će armirano-betonska stubišta i terase, često s priručjem od betonskih stupova ili konfekcijskih elemenata, a poneke će krovove umjesto kupe prekrivati valovite salonitne ploče. Početkom 20. stoljeća polagano nestaje raštrkani stočarski tip naselja: iz Rupotine i drugih dijelova obitelji silaze u Centar, pa tako nastaje novi Solin. U glavnoj seoskoj ulici i u Gašpinoj mlinici, ali i uz tvornice, niču nove kuće, prodavaonice, gostionice i zanatske radionice.

NASLOVNICA  KORISNE POVEZNICE  KONTAKT  IMPRESSUM

Virtualni muzej grada Solina - Sva prava pridržana © 2013-2017 vmgs.hr

Korisne poveznice

     

Impressum

Ideja i realizacija

Antun i Marko Matijević

Bibliografija

Damir Agičić, In memoriam Ljubo Boban (1933. – 1994.) – dvadeset godina kasnije, Tusculum 7, Solin 2014, 225-228.
Ivan Alduk, Rustem-paša i Mihrimah, Tusculum 3, Solin 2010, 63-69.
Ivan Alduk, Tvrđave splitsko-dalmatinske županije, Split 2014.
Antički portret u Jugoslaviji, Beograd – Skopje – Zagreb – Split – Ljubljana 1987 (katalog izložbe).
Ivo Babić, Prostor između Trogira i Splita, Trogir 1984.
Petar Zdravko Blajić, Pohvalna pjesma Splitu, Naprijed s glazbom, Klis 1996, 81-83
Petra Blažević, Muzeološka koncepcija prezentacije Solina u ranom srednjem vijeku, Diplomski rad, Zagreb 2013, (http://darhiv.ffzg.unizg.hr/2417/1/Diplomski_rad_Petra_Blazevic.pdf, preuzeto 22. 9.2014.).
Sanja Buble, Gradnja mlina - umijeće koje nestaje; Gašpina mlinica u Solinu, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 33-34, Zagreb 2009-2010, 97-112.
Frane Bulić, Po ruševinama stare Salone, Split 1986, 71-77.
Nenad Cambi, Krist i njegova simbolika u likovnoj umjetnosti starokršćanskog perioda u Dalmaciji, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 70-71, Split 1968-1969, 57-107.
Nenad Cambi, Atički sarkofazi na istočnoj obali Jadrana, Split 1988.
Nenad Cambi (uredio), Antička Salona. Zbornik radova, Split 1991, Predgovor, 5-36; Pogovor, 446-507.
Nenad Cambi, Fragment antičke nadgrobne stele iz Salone, Kačić, 25, Split 1993, 351-359.
Nenad Cambi, Sarkofag Dobroga pastira iz Salone i njegova grupa, Split 1994.
Nenad Cambi, Imago animi. Antički portret u Hrvatskoj, Split 2000.
Nenad Cambi, Antika, Zagreb 2002a.
Nenad Cambi, Kiparstvo, Longae Salonae I, II, Split 2002b, 115-162 (I), 44-98 (II).
Nenad Cambi, Kiparstvo rimske Dalmacije, Split 2005.
Nenad Cambi, Atički sarkofazi u zbirci Matijević, Tusculum 1, Solin 2008, str. 61-67.
Nenad Cambi, Sarkofazi lokalne produkcije u rimskoj Dalmaciji, Split 2010.
Nenad Cambi, Neobjavljeni fragment tropeja iz Salone, Tusculum 7, Solin 2014, 75-79.
Tonći Ćićerić, Solinsko glagoljaško pjevanje na magnetofonskim snimkama Stjepana Stepanova iz godine 1964., Tusculum 6, Solin 2013, 191-214.
Dino Demicheli, Salonitani extra fines Dalmatiae (III). Civili salonitanskoga podrijetla, Tusculum 7, Solin 2014, 31-50.
Arsen Duplančić, Solin na akvarelima Edmunda Misere,Tusculum 1, Solin 2008, 159-170.
Arsen Duplančić, Solinska narodna nošnja na starim grafikama i crtežima, Tusculum 2, Solin 2009, 145-172.
Ejnar Dyggve, L’amphitheatre, Recherches à Salone, II, Copenhague 1933, 35-150.
Ejnar Dyggve. Istraživanja u Dalmaciji, Split 2014 (katalog izložbe).
Ivan Grubišić, Solinski Šperci, Tusculum 2, Solin 2009, 111-144.
Ivan Grubišić, Solinski Paraći, Tusculum 3, Solin 2010, 71-103.
Milan Ivanišević, Solinske božićne jaslice, Solin 1997.
Milan Ivanišević, Antica rediviva, Longae Salonae, I, II, Split 2002, 643-661 (I), 240-251 (II).
Milan Ivanišević - Đenko Ivanišević, Katastar Solina i okolice u godini 1831., Split 2011.
Mirko Jankov, Glazba i pjevanje, Sto godina župe Gospe od Otoka, Solin 2011, 187-201.
Mirko Jankov, Stara solinska misa, Tusculum 5, Solin, 177-203.
Jasna Jeličić-Radonić, Amfiteatar i zapadni bedemi Salone, Tusculum 1, Solin 2008, 35-44.
Jasna Jeličić-Radonić - Darko Pereža, Antičke spolije u solinskim Paraćima,Tusculum 4, Solin 2011, 43-66.
Mato Jurković - Branka Jurković-Bevilacqua, Introdukcija i aklimatizacija drvenastih egzota - četinjače - u zagrebačkim parkovima, Šumarski list, CXX, br. 7-8, Zagreb 1996, 327-334.
Lovre Katić, Naseljenje današnjeg Solina, Četiri priloga historiji grada Splita XVII i XVIII stoljeća, Split 1953, 85-101.
Lovre Katić, Solin od VII do XX stoljeća, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 9, Split 1955, 17-91, 309-311.
Lovre Katić, Ljetnikovac slikara Jurja Pavlovića u Solinu, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 14, Split 1962, 213-217.
Lovre Katić (priredio Ivan Mužić), Bilo jedno ubavo selo, Split 2008 (drugo dopunjeno izdanje).
Mario Kezić, Branko Grbić, Solin 2015 (katalog izložbe).
Slavko Kovačić, Katić, Lovro (Lovre), Hrvatski biografski leksikon , Zagreb 2009, (http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=194, preuzeto 5.1.2014.)
Jagoda Mardešić, Teatar i hram u Saloni, Archaeologia Adriatica 11, Zagreb 2008, 223-234.
Jagoda Mardešić, Suze Helijada, Split 2012 (katalog izložbe salonitanskoga jantara).
Jagoda Mardešić, Don Frane Bulić na fotografijama, Solin 2014 (katalog izložbe).
Jagoda Mardešić, Bonus pastor u Saloni, Solin 2015 (katalog izložbe).
Emilio Marin (uredio), Starohrvatski Solin, Split 1992.
Dražen Maršić, Neobjavljeni spomenici sa solinskoga područja. Nadgrobni žrtvenik iz Vranjica, Solinska kronika 27 (III), Solin 15. 12. 1996, str. 19.
Dražen Maršić, Neobjavljeni spomenici sa solinskoga područja. Fragment nadgrobne stele s Japirka, Solinska kronika 29 (IV), Solin 15. 2. 1997, str. 15.
Dražen Maršić, Neobjavljeni spomenici sa solinskoga područja. Nadgrobna stela iz Donje Rupotine, Solinska kronika 33 (IV), Solin 15. 6. 1997, str. 17.
Dražen Maršić, Neobjavljeni spomenici sa solinskoga područja. Nadgrobni natpis Aurelija Firmina, Solinska kronika 30 (IV), Solin 15. 3. 1997, str. 17.
Dražen Maršić, Neobjavljeni spomenici sa solinskoga područja. Starokršćanski ulomci u Bašinim kućama, Solinska kronika 31 (IV), Solin 15. 4. 1997, str. 16-17.
Dražen Maršić, Rimske portretne stele iz Muzeja grada Trogira, Opuscula archaelogica 28, Zagreb 2004, 111-146.
Dražen Maršić, Nadgrobni reljef iz Vranjica - primjer rimskoga spomenika uklesana
u živu stijenu, Tusculum 1, Solin 2008, 45-52.
Dražen Maršić, Izgubljeni salonitanski spomenici (II.) / Portretne stele vojnika VII. legije C.p.f. Gaja Lukrecija i Lucija Cezija Basa, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku 103, Split 2010, 68-80.
Dražen Maršić, O ikonografiji i atribuciji salonitanskoga lorikata, Tusculum 7, Solin 2014, 7-30.
Dražen Maršić, Salonitanska portretna stela Virdomara i Pame, Tusculum 8, Solin 2015, 7-24.
Ivan Matijević, Qui cucurrit frumentarius annos XI, Tusculum 7, Solin 2014, 67-74.
Ivan Matijević, Rimski vojnici na natpisima iz Salone iz doba principata, Zadar 2015 (neobjavljena doktorska disertacija).
Marko Matijević, Crkve, kapele i groblja u župi,Sto godina župe Gospe od Otoka, Solin 2011, 65-116.
Marko Matijević - Mladen Domazet, Solinska svakodnevica u osvit novoga doba, Solin 2006.
Branko Metzger-Šober, Nadgrobni spomenici Ivana Rendića u Hrvatskom primorju, Ars Adriatica 3, Zadar 2013, 175-192.
Tea Odak, Molekularno-biološka obilježja endemske mekousne pastrve (Salmothymus obtusirostirs salonitana), Magistarski rad, Zagreb 2004, (http://www.balkan-trout.com/pdf/Tea_mag.pdf, preuzeto 30.11.2013.)
Vjekoslav Parać (priredio Bogdan Žižić), Sjećanja, Solinska kronika 55(VI)-57(VI), Solin 15.4.1999,23; 15.5.1999,23; 15.6.1999,23.
Proleksis enciklopedija (http://proleksis.lzmk.hr/)
Ratna kronika Splita (http://www.ratnakronikasplita.com/)
Ante Rendić-Miočević, Uz dva Silvanova svetišta u okolici Salone, Arheološki radovi i rasprave VII-IX, Zagreb 1982, 121-137.
Duje Rendić-Miočević, Antička Salona (Salonae) - povijesno urbanistički i spomenički fenomen, Arhitektura 160-161, Zagreb 1977, 54-69.
Duje Rendić-Miočević, Carmina epigraphica, Split 1987.
Duje Rendić-Miočević, Teatar u Saloni s osobitim obzirom na neke njegove kompozicijske i tehničke karakteristike, Antička Salona. Zbornik radova, Split 1991, 255-267.
Salona divina, Koprivnica 2011 (katalog izložbe).
Petar Selem – Inga Vilogorac Brčić, Romis. Religionum Orientalium monumenta et inscriptiones Salonitani, Zagreb 2012.
Mia Sesartić, Povratak starome Solinu. Paraći 3, Solinska kronika 178 (XVI), Solin 15.7.2009,22.
Ljubo Stipišić (uredio), Pučki crkveni i svjetivni pjevači Solina. Pivači Salone. Glagoljaško pjevanje Solina, Solin 2002.
Tonći Šitin, Josip Ado Podrug, Solin 2007 (katalog izložbe).
Branko Metzger-Šober, Nadgrobni spomenici Ivana Rendića u Hrvatskom primorju,Ars Adriatica 3, Zadar 2013, 175-192.
Domagoj Tončinić, Spomenici VII. legije na području rimske provincije Dalmacije, Split 2011.
Ubi erat lupa (http://www.ubi-erat-lupa.org)
Igor Zidić, Vjekoslav Parać, Zagreb 2010.
Igor Zidić - Stanko Špoljarić, Vjekoslav Parać, Zagreb 1984, (katalog izložbe).

 

Fotografije i ilustracije

Arhiv časopisa Tusculum
Arhiv Mirka Jankova
Arhiv Marka Matijevića
Arhiv Solinske kronike
Arhiv Župe Gospe od Otoka
Zoran Alajbeg
Ortolf Harl
Dražen Maršić
Tonći Seser
Jakov Teklić


Sva prava pridržana © 2016 vmgs.hr
Stranicu novčano podupire Grad Solin

Vmgs.hr koristi kolačiće (eng. cookies) da bi poboljšala Vaše doživljaje prilikom posjeta stranice te za prikupljanje podataka za analitiku pomoću alata Google Analytics. Pritiskom na gumb "Zatvori" slažete se sa našom politikom o kolačićima.