Notice: Array to string conversion in /home/vmgshr/public_html/plugins/system/accordionplantlight/accordionplantlight/core/joomla/document/html/helper.php on line 67

Notice: Array to string conversion in /home/vmgshr/public_html/plugins/system/accordionplantlight/accordionplantlight/core/joomla/document/html/helper.php on line 67

Notice: Array to string conversion in /home/vmgshr/public_html/plugins/system/accordionplantlight/accordionplantlight/core/joomla/document/html/helper.php on line 67
Pučki pivači - Virtualni muzej grada Solina

VIRTUALNI MUZEJ

 

GRADA SOLINA

 

Pučki pivači


U primorskim mjestima, gdje je glagoljaško naslijeđe bilo postojano ustoličeno i baštinjeno stoljećima, živjela je i tradicija seljačkih zborova - tzv. pivača ili kantadura. Tako je bilo i u Solinu, gdje i danas djeluje muški zbor pod nazivom Pučki pivači Gospe od Otoka(nazvani i Pivači Salone). U prošlosti čast pivača nije mogao imati svatko; bila je to najčešće obiteljska tradicija koja se prenosila na sinove. Dječaci su tako od rane dobi prisustvovali pjevanju pivača i učili se toj vještini, a bivali bi primljeni među njih tek nakon što bi im napjevi ušli »u oba uha«. Na čelu zbora/klape bio je obično najstariji pivač koji je predvodio i započinjao pjevanje dok su ostali »šekondirali«. Iako se nije pjevalo ni po kakvim stručnim glazbenim pravilima, već izrazito prema muzikalnom osjećaju, spontano »šekondiranje« često je predstavljalo pravu akordnu pratnju. Pjevalo se nerijetko i napamet, čak i čitava opsežna štenja, ili iz tiskanih liturgijskih priručnika. U prošlosti, dok je broj pjevača bio veći nego danas, pjevanje se često izvodilo u dva (polu)kora - dakle u dijalogu između podijeljena zbora. Danas, pak, stalno pjeva čitav zbor, ili se na pojedinim mjestima čitav zbor izmjenjuje sa solistima.

Iako se u starije vrijeme ovo pjevanje temeljilo na spontanom pučkom glazbenom izražavanju, s dolaskom osposobljenih glazbenika i Pučki pivači sve češće su imali i svoje voditelje koji su se brinuli za razinu i kvalitetu pjevanja i izvedbe. Pučki pivači su dugo vremena bili jedino glazbeno tijelo u crkvi Gospe od Otoka, i zaduženi za crkveno pjevanje.

Od liturgijskih oblika koji su se nekada izvodili, glavnina je starih pučkih napjeva razdijeljena na pjevanje mise i (dijelova) božanskoga časoslova (oficija), nedjeljama i blagdanima, pučkih pobožnosti te opsežnih pokojničkih odnosno sprovodnih obreda.I prema sjećanju starijih pjevača i Solinjana, kao i prema zapisima u župnom ljetopisu, vidi se kako su se pjevači svojim pjevanjem aktivno angažirali oko liturgijskih slavlja i života svoje župe. Danas su Pučki pivači Gospe od Otoka osobito angažirani u obredima Velikoga tjedna te na velikoj misi svake prve nedjelje u mjesecu. Nastupali su diljem Republike Hrvatske te u nekim europskim zemljama. Njihova baština i njezine najznačajnije odlike jezgrovito se dadu uvidjeti u Staroj solinskoj (pučkoj) misi, napjevima koji prate obrede Velikoga tjedna i crkvene godine te u sprovodnim napjevima.

 

 

Pučki pivači


Iako se u starije vrijeme ovo pjevanje temeljilo na spontanom pučkom glazbenom izražavanju, s dolaskom osposobljenih glazbenika i Pučki pivači sve češće su imali i svoje voditelje (Ljubo Stipišić, Siniša Vuković, Vladan Vuletin, Duško Tambača, Tonći Ćićerić, Mirko Mikelić, Mirko Jankov) koji su se brinuli za razinu i kvalitetu pjevanja i izvedbe. Pučki pivači su, uostalom, dugo vremena bili jedino glazbeno tijelo u crkvi Gospe od Otoka, i zaduženi za crkveno pjevanje.

Od liturgijskih oblika koji su se nekada izvodili, glavnina je starih pučkih napjeva razdijeljena na pjevanje mise i (dijelova) božanskoga časoslova (oficija), nedjeljama i blagdanima, pučkih pobožnosti te opsežnih pokojničkih odnosno sprovodnih obreda.I prema sjećanju starijih pjevača i Solinjana, kao i prema zapisima u župnom ljetopisu, vidi se kako su se pjevači svojim pjevanjem aktivno angažirali oko liturgijskih slavlja i života svoje župe. Danas su Pučki pivači Gospe od Otoka osobito angažirani u obredima Velikoga tjedna te na velikoj misi svake prve nedjelje u mjesecu. Nastupali su diljem Republike Hrvatske te u nekim europskim zemljama. Njihova baština i njezine najznačajnije odlike jezgrovito se dadu uvidjeti u Staroj solinskoj (pučkoj) misi, napjevima koji prate obrede Velikoga tjedna i crkvene godine te u sprovodnim napjevima.

Prije je euharistijska služba započinjala svećenikovim škropljenjem puka (izvan uskrsnoga vremena) dok su, za to vrijeme, pjevači pjevali Poškropi me šipantom. Misa je završavala trostrukim zazivom Budi faljeno po sve vrime Isusa, Marije i Josipa slavno i sveto ime! Ranije su se na misi pjevala svečana štenja (čitanja) odnosno pištule (poslanice) i to melodijski čak tri različita napjeva: božićni, uskrsni te onaj za vrijeme kroz godinu.Među najznačajnije napjeve spada Stara solinska misa, koja se zadržala u praksi do današnjih dana, a predstavlja specifičnu vrstu u crkvenom pučkom pjevanju u Dalmaciji i svoje korijene ima u drevnoj glagoljaškoj baštini. Odlikuje se spontanim pučkim troglasjem (gdjekad i četveroglasjem, što je pojava novijega datuma). Sama prepoznatljiva glazbena motivika dosljedno se susreće kroz sve misne stavke, što je tako, na poseban način, čini zaokruženim i cjelovitim iskazom davnih pučkih stvaratelja. I sam je tekstualni predložak arhaičan, s mjestimičnim česticama osebujnoga šćaveta ili crkvenostaroslavenskoga jezika, što je današnjem uhu čini i dodatno zanimljivom. Danas se ova misa pjeva najčešće svake prve nedjelje u mjesecu (izuzev ljetnoga vremena), s tim da se Vjerovanje (Virujen u jedinoga Boga), nažalost, izvodi nešto rjeđe.

Prije osnivanja Mješovitoga zbora Gospe od Otoka, pedesetih godina 20. stoljeća, Stara je solinska misa bila najčešća u liturgijskoj uporabi, dok se druga, korizmena, već odavna ne pjeva, i u potpunosti je zaboravljena.

Valja spomenuti još uvijek aktualni starinski napjev kojim se Solin na poseban način ponosi - marijansku pjesmu O prislavna, Božja Mati. Ovaj se napjev izvodi na misi kao prikazna (prinosna) ili pričesna pjesma kao i u bilo kojoj svečanijoj prilici (napose koncertno). Pjesme koje obilježavaju pjevanje Pučkih pivača u božićnom vremenu su pastorela Veseli se, Majko Božja te Stipan jur blažen. Božićna se sekvenca U se vrime godišća pjeva još na izvornoj ikavici, a njezinu je izvedbu danas preuzeo Mješoviti zbor.

Korizmeno pjevanje svoju kulminaciju doživljava napjevima Velikoga tjedna, posebice u Muci Gospodinovoj (na Cvjetnicu i na Veliki petak): Slava, čast i hvala ti (ophodni himan), Kad je Gospodin ulazio u Sveti grad (ulazna pjesma na Cvjetnicu), Dajem vam novu zapovijed (na obredu pranja nogu na Veliki četvrtak), himan Usta moja uzdižite (ili, prije, O, jezici, hvale dajte), Razdijeliše među sobom haljine moje (psalam koji se pjeva prilikom tzv. razmetanja oltara), prijekorima Puče moj (kod ljubljenja križa) te završnoj pjesmi Velikoga petka Ispovidajte se, prilikom svečanoga blagoslova s Presvetim Sakramentom nakon procesije po Gospinoj livadi.

Od napjeva kroz godinu treba još spomenuti Litanije (Lauretanske BDM, zatim one Srca Isusova i sv. Antuna Padovanskoga), te tri sekvence (posljednice): uskrsnu Svetoj Žrtvi uskrsnici, duhovsku Dođi, Duše Presveti (u starijoj varijanti Priđi, Duše Prisveti) i tijelovsku Hvali, Sion, Spasitelja.

I stari solinski sprovod bio je, na neki način, kategorija za sebe. Njegova opsežnost i svečanost koja je podcrtana dojmljivim pjevanjem u prošlim je vremenima izazivala i svojevrsno poštovanje od onih koji bi dolazili na sprovod iz nekih drugih mjesta. Danas su sprovodni obredi znatno pojednostavljeni i postoje dvije varijante (s neznatnim razlikama) - ovisi je li sprovod na starom ili novom groblju. Napjevi koji se ovim prilikama pjevaju su psalmi (Iz dubine vapijem tebi, Gospode; Čuj, Gospode, riječi moje; Smiluj se meni, Bože; Kralju kojemu sve živi), responzorij Vjerujem da Otkupitelj moj živi, Zaharijin kantik Blagoslovljen Gospodin, Bog Izraelov, pjesma Ja sam uskrsnuće i život (Š. Marović) te Pokoj vječni (G. B. Martini ili Lj. Stipišić) ili novija skladba Sleti, dušo golubice (Lj. Stipišić). Pokojnička sekvenca Dan od gnjeva već se nekoliko desetljeća u Solinu ne pjeva, ali je još zadržan osebujni starinski bratimski sprovodni napjev Braćo, brata (sestru) sprovodimo.

Valja ovdje svakako spomenuti i imena nekih legendarnih Pučkih pivača koji su obilježili 20. stoljeće te naše vrijeme. To su: Marin Kljaković Šantić Čabo, Anastazije Kljaković Šantić Naste, Šimun Grubišić Đurin, Ivan Grubić Babin, Vicko (Vicenco) Sesartić Šenculin, Ante Poljak Karin, Ivan Katić Ćoskov, Ivan Žižić Zvekin, Nikola Barišić Dujkov, Jozo Dude Lukišin, Marin Barišić Tuta, Kajo Jajić Bilin, Ivan Grubišić Šimunov.

Zvučni zapisi


CRKVENI NAPJEVI

 I.SOLINSKA PUČKA MISA

play1normalGospodine

play1normalSlava

play1normalVjerovanje

play1normalSvet

play1normalJaganjče Božji

play1normalO prislavna Božja Mati

play1normalLitanije Lauretanske BD Marije (za vrijeme procesije)

 

 II.BOŽIĆNI NAPJEVI

play1normalNarodi nam se Kralj nebeski

play1normalVeseli se, Majko Božja

play1normalStipan jur blaženi

play1normalKolendra

 

III.SPROVODNI OBREDNI NAPJEVI

play1normalIz dubine vapijem tebi Gospodine

play1normalČuj, Gospode, riječi moje (Ps. 5.)

play1normalBraćo, brata sprovodimo

play1normalRuke su me Tvoje učinile

 

 

IV.KORIZMENO VRIJEME

A)CVJETNICA

play1normalHosana Sinu Davidovu

play1normalSlava, čast i hvala Ti

play1normalKad je Gospodin ulazio u sv. grad

B)VELIKI ČETVRTAK

play1normalDajem vam novu zapovijed

play1normalRazdjeliše među sobom haljine moje

C)VELIKI PETAK

play1normalMuka

play1normalPuče moj

play1normalIspovijedajte se Gospodinu jer je dobar

 

 

 

 

SVJETOVNI NAPJEVI

play1normalNe kuni me, dobra Jube moja

play1normalZapivala tica mala

play1normalSrce moje, srce tvoje

play1normalMajko mila, majko draga

play1normalRužice rumena

play1normalTiha noć je

play1normalNe kiti mi, dragi, bile dvore moje

play1normalZajubjena mlada djeva

play1normalGarifule, cviće moje

play1normalMarijo, Marijo

play1normalOj, Marjane

play1normalSijala Mare murtilu

play1normalKod ovako divne noći

play1normalO divna obalo

play1normalBila je zvizdana noć

play1normalSinoć san ti kod majke bio

play1normalPodno Klisa tvrda grada

 

NASLOVNICA  KORISNE POVEZNICE  KONTAKT  IMPRESSUM

Virtualni muzej grada Solina - Sva prava pridržana © 2013-2017 vmgs.hr

Korisne poveznice

     

Impressum

Ideja i realizacija

Antun i Marko Matijević

Bibliografija

Damir Agičić, In memoriam Ljubo Boban (1933. – 1994.) – dvadeset godina kasnije, Tusculum 7, Solin 2014, 225-228.
Ivan Alduk, Rustem-paša i Mihrimah, Tusculum 3, Solin 2010, 63-69.
Ivan Alduk, Tvrđave splitsko-dalmatinske županije, Split 2014.
Antički portret u Jugoslaviji, Beograd – Skopje – Zagreb – Split – Ljubljana 1987 (katalog izložbe).
Ivo Babić, Prostor između Trogira i Splita, Trogir 1984.
Petar Zdravko Blajić, Pohvalna pjesma Splitu, Naprijed s glazbom, Klis 1996, 81-83
Petra Blažević, Muzeološka koncepcija prezentacije Solina u ranom srednjem vijeku, Diplomski rad, Zagreb 2013, (http://darhiv.ffzg.unizg.hr/2417/1/Diplomski_rad_Petra_Blazevic.pdf, preuzeto 22. 9.2014.).
Sanja Buble, Gradnja mlina - umijeće koje nestaje; Gašpina mlinica u Solinu, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 33-34, Zagreb 2009-2010, 97-112.
Frane Bulić, Po ruševinama stare Salone, Split 1986, 71-77.
Nenad Cambi, Krist i njegova simbolika u likovnoj umjetnosti starokršćanskog perioda u Dalmaciji, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 70-71, Split 1968-1969, 57-107.
Nenad Cambi, Atički sarkofazi na istočnoj obali Jadrana, Split 1988.
Nenad Cambi (uredio), Antička Salona. Zbornik radova, Split 1991, Predgovor, 5-36; Pogovor, 446-507.
Nenad Cambi, Fragment antičke nadgrobne stele iz Salone, Kačić, 25, Split 1993, 351-359.
Nenad Cambi, Sarkofag Dobroga pastira iz Salone i njegova grupa, Split 1994.
Nenad Cambi, Imago animi. Antički portret u Hrvatskoj, Split 2000.
Nenad Cambi, Antika, Zagreb 2002a.
Nenad Cambi, Kiparstvo, Longae Salonae I, II, Split 2002b, 115-162 (I), 44-98 (II).
Nenad Cambi, Kiparstvo rimske Dalmacije, Split 2005.
Nenad Cambi, Atički sarkofazi u zbirci Matijević, Tusculum 1, Solin 2008, str. 61-67.
Nenad Cambi, Sarkofazi lokalne produkcije u rimskoj Dalmaciji, Split 2010.
Nenad Cambi, Neobjavljeni fragment tropeja iz Salone, Tusculum 7, Solin 2014, 75-79.
Tonći Ćićerić, Solinsko glagoljaško pjevanje na magnetofonskim snimkama Stjepana Stepanova iz godine 1964., Tusculum 6, Solin 2013, 191-214.
Dino Demicheli, Salonitani extra fines Dalmatiae (III). Civili salonitanskoga podrijetla, Tusculum 7, Solin 2014, 31-50.
Arsen Duplančić, Solin na akvarelima Edmunda Misere,Tusculum 1, Solin 2008, 159-170.
Arsen Duplančić, Solinska narodna nošnja na starim grafikama i crtežima, Tusculum 2, Solin 2009, 145-172.
Ejnar Dyggve, L’amphitheatre, Recherches à Salone, II, Copenhague 1933, 35-150.
Ejnar Dyggve. Istraživanja u Dalmaciji, Split 2014 (katalog izložbe).
Ivan Grubišić, Solinski Šperci, Tusculum 2, Solin 2009, 111-144.
Ivan Grubišić, Solinski Paraći, Tusculum 3, Solin 2010, 71-103.
Milan Ivanišević, Solinske božićne jaslice, Solin 1997.
Milan Ivanišević, Antica rediviva, Longae Salonae, I, II, Split 2002, 643-661 (I), 240-251 (II).
Milan Ivanišević - Đenko Ivanišević, Katastar Solina i okolice u godini 1831., Split 2011.
Mirko Jankov, Glazba i pjevanje, Sto godina župe Gospe od Otoka, Solin 2011, 187-201.
Mirko Jankov, Stara solinska misa, Tusculum 5, Solin, 177-203.
Jasna Jeličić-Radonić, Amfiteatar i zapadni bedemi Salone, Tusculum 1, Solin 2008, 35-44.
Jasna Jeličić-Radonić - Darko Pereža, Antičke spolije u solinskim Paraćima,Tusculum 4, Solin 2011, 43-66.
Mato Jurković - Branka Jurković-Bevilacqua, Introdukcija i aklimatizacija drvenastih egzota - četinjače - u zagrebačkim parkovima, Šumarski list, CXX, br. 7-8, Zagreb 1996, 327-334.
Lovre Katić, Naseljenje današnjeg Solina, Četiri priloga historiji grada Splita XVII i XVIII stoljeća, Split 1953, 85-101.
Lovre Katić, Solin od VII do XX stoljeća, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 9, Split 1955, 17-91, 309-311.
Lovre Katić, Ljetnikovac slikara Jurja Pavlovića u Solinu, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 14, Split 1962, 213-217.
Lovre Katić (priredio Ivan Mužić), Bilo jedno ubavo selo, Split 2008 (drugo dopunjeno izdanje).
Mario Kezić, Branko Grbić, Solin 2015 (katalog izložbe).
Slavko Kovačić, Katić, Lovro (Lovre), Hrvatski biografski leksikon , Zagreb 2009, (http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=194, preuzeto 5.1.2014.)
Jagoda Mardešić, Teatar i hram u Saloni, Archaeologia Adriatica 11, Zagreb 2008, 223-234.
Jagoda Mardešić, Suze Helijada, Split 2012 (katalog izložbe salonitanskoga jantara).
Jagoda Mardešić, Don Frane Bulić na fotografijama, Solin 2014 (katalog izložbe).
Jagoda Mardešić, Bonus pastor u Saloni, Solin 2015 (katalog izložbe).
Emilio Marin (uredio), Starohrvatski Solin, Split 1992.
Dražen Maršić, Neobjavljeni spomenici sa solinskoga područja. Nadgrobni žrtvenik iz Vranjica, Solinska kronika 27 (III), Solin 15. 12. 1996, str. 19.
Dražen Maršić, Neobjavljeni spomenici sa solinskoga područja. Fragment nadgrobne stele s Japirka, Solinska kronika 29 (IV), Solin 15. 2. 1997, str. 15.
Dražen Maršić, Neobjavljeni spomenici sa solinskoga područja. Nadgrobna stela iz Donje Rupotine, Solinska kronika 33 (IV), Solin 15. 6. 1997, str. 17.
Dražen Maršić, Neobjavljeni spomenici sa solinskoga područja. Nadgrobni natpis Aurelija Firmina, Solinska kronika 30 (IV), Solin 15. 3. 1997, str. 17.
Dražen Maršić, Neobjavljeni spomenici sa solinskoga područja. Starokršćanski ulomci u Bašinim kućama, Solinska kronika 31 (IV), Solin 15. 4. 1997, str. 16-17.
Dražen Maršić, Rimske portretne stele iz Muzeja grada Trogira, Opuscula archaelogica 28, Zagreb 2004, 111-146.
Dražen Maršić, Nadgrobni reljef iz Vranjica - primjer rimskoga spomenika uklesana
u živu stijenu, Tusculum 1, Solin 2008, 45-52.
Dražen Maršić, Izgubljeni salonitanski spomenici (II.) / Portretne stele vojnika VII. legije C.p.f. Gaja Lukrecija i Lucija Cezija Basa, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku 103, Split 2010, 68-80.
Dražen Maršić, O ikonografiji i atribuciji salonitanskoga lorikata, Tusculum 7, Solin 2014, 7-30.
Dražen Maršić, Salonitanska portretna stela Virdomara i Pame, Tusculum 8, Solin 2015, 7-24.
Ivan Matijević, Qui cucurrit frumentarius annos XI, Tusculum 7, Solin 2014, 67-74.
Ivan Matijević, Rimski vojnici na natpisima iz Salone iz doba principata, Zadar 2015 (neobjavljena doktorska disertacija).
Marko Matijević, Crkve, kapele i groblja u župi,Sto godina župe Gospe od Otoka, Solin 2011, 65-116.
Marko Matijević - Mladen Domazet, Solinska svakodnevica u osvit novoga doba, Solin 2006.
Branko Metzger-Šober, Nadgrobni spomenici Ivana Rendića u Hrvatskom primorju, Ars Adriatica 3, Zadar 2013, 175-192.
Tea Odak, Molekularno-biološka obilježja endemske mekousne pastrve (Salmothymus obtusirostirs salonitana), Magistarski rad, Zagreb 2004, (http://www.balkan-trout.com/pdf/Tea_mag.pdf, preuzeto 30.11.2013.)
Vjekoslav Parać (priredio Bogdan Žižić), Sjećanja, Solinska kronika 55(VI)-57(VI), Solin 15.4.1999,23; 15.5.1999,23; 15.6.1999,23.
Proleksis enciklopedija (http://proleksis.lzmk.hr/)
Ratna kronika Splita (http://www.ratnakronikasplita.com/)
Ante Rendić-Miočević, Uz dva Silvanova svetišta u okolici Salone, Arheološki radovi i rasprave VII-IX, Zagreb 1982, 121-137.
Duje Rendić-Miočević, Antička Salona (Salonae) - povijesno urbanistički i spomenički fenomen, Arhitektura 160-161, Zagreb 1977, 54-69.
Duje Rendić-Miočević, Carmina epigraphica, Split 1987.
Duje Rendić-Miočević, Teatar u Saloni s osobitim obzirom na neke njegove kompozicijske i tehničke karakteristike, Antička Salona. Zbornik radova, Split 1991, 255-267.
Salona divina, Koprivnica 2011 (katalog izložbe).
Petar Selem – Inga Vilogorac Brčić, Romis. Religionum Orientalium monumenta et inscriptiones Salonitani, Zagreb 2012.
Mia Sesartić, Povratak starome Solinu. Paraći 3, Solinska kronika 178 (XVI), Solin 15.7.2009,22.
Ljubo Stipišić (uredio), Pučki crkveni i svjetivni pjevači Solina. Pivači Salone. Glagoljaško pjevanje Solina, Solin 2002.
Tonći Šitin, Josip Ado Podrug, Solin 2007 (katalog izložbe).
Branko Metzger-Šober, Nadgrobni spomenici Ivana Rendića u Hrvatskom primorju,Ars Adriatica 3, Zadar 2013, 175-192.
Domagoj Tončinić, Spomenici VII. legije na području rimske provincije Dalmacije, Split 2011.
Ubi erat lupa (http://www.ubi-erat-lupa.org)
Igor Zidić, Vjekoslav Parać, Zagreb 2010.
Igor Zidić - Stanko Špoljarić, Vjekoslav Parać, Zagreb 1984, (katalog izložbe).

 

Fotografije i ilustracije

Arhiv časopisa Tusculum
Arhiv Mirka Jankova
Arhiv Marka Matijevića
Arhiv Solinske kronike
Arhiv Župe Gospe od Otoka
Zoran Alajbeg
Ortolf Harl
Dražen Maršić
Tonći Seser
Jakov Teklić


Sva prava pridržana © 2016 vmgs.hr
Stranicu novčano podupire Grad Solin

Vmgs.hr koristi kolačiće (eng. cookies) da bi poboljšala Vaše doživljaje prilikom posjeta stranice te za prikupljanje podataka za analitiku pomoću alata Google Analytics. Pritiskom na gumb "Zatvori" slažete se sa našom politikom o kolačićima.