Ostale umjetnine u crkvi

Gospin otok (Crkva Gospe od Otoka)

Uoči proslave velikih hrvatskih jubileja na Gospinu otoku godine 1976. – trinaest stoljeća od prvih doticaja Hrvata s kršćanstvom i tisuću godina prvoga hrvatskoga marijanskoga svetišta – unutrašnjost Gospine crkve posebno je urešena. Na sjeverni zid je postavljena slika Gradnja crkve na Otoku, a naslikao ju je Vjekoslav Parać godine 1975., povodom tisućite obljetnice Jelenina svetišta, i darovao crkvi. Prikazana je kraljica Jelena dok pohodi gradilište svoje crkve, a njoj ususret dolaze benediktinci donoseći darove: tlocrt i maketu crkve te sliku. Slikar je ovdje ostavio svoj autoportret u liku redovnika koji nosi sliku. U kraljičinoj pratnji su djeca i žene – »sirote i udovice« – te vojnici na konjima. U povorci se vidi ophodni križ i zastava s likom Bogorodice i Djeteta. I jedan od vojnika nosi zastavu, očito vojno obilježje. Na zidovima nedovršene crkve radnici još uvijek rade, a istaknut je i lik klesara koji kleše kraljičin sarkofag. Prikazana je skupina starijih seljana te dječaci s ribičkim štapom, ribama i košarom grožđa. U polju su ulomci salonitanskih i starohrvatskih spomenika. Ispod slike je natpis: U davno vrime crikvu blažene Gospe od Otoka u Solinu dala je sagradit rvacka krajica Jelena / majka sirota i zaštitnica udovica žena Miovila Krešimira kraja majka Stipana Držislava kraja / U ono davno vrime beneneditinci i narod crikvu sagradiše.

Lik kraljice Jelene nadahnuo je i kipara Ivana Mirkovića. On je godine 1975. u bronci izradio njezino poprsje i prikazao je kao mladu ženu, dubokih veselih očiju i košćatih obraza, s krunom na glavi. Ovo je poprsje darovano papi Pavlu Šestome kao uzdarje za njegovo darivanje kaleža i ciborija solinskoj crkvi prigodom proslave velikih hrvatskih jubileja godine 1976., a u crkvi Gospe od Otoka (pored ulaznih vrata) odljev je Mirkovićeve Jelene.

Iznad oltarne menze je kopija zabata iz starohrvatske crkve svete Marije u Biskupiji kod Knina na kojemu je najstariji Gospin lik u hrvatskoj umjetnosti. Ova je kopija izrađena u srebru i zlatu te kao zavjetni dar postavljena godine 1976. u spomen na proslavu trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata. Vjernički puk je naziva Gospom velikoga hrvatskog krsnog zavjeta.

Uoči proslave crkveni su prozori ukrašeni slikama na način vitraja s povijesno-sakralnim temama, a izradio ih je slikar Josip Botteri Dini. Prva na sjevernomu zidu prikazuje svetoga Dujma, solinskoga mučenika i splitskoga zaštitnika, s maketom grada Splita, te svetoga Anastazija (Staša) s mlinskim kamenom oko vrata, simbolom njegova mučeništva. Na drugoj je Gospa s Isusom, a pored njih kraljica Jelena drži maketu crkve na Otoku. Umjetnik je sljedeću sliku nazvao Sveta hrvatska Kalvarija: podno križa s Raspetim stoji Ozana Kotorska, a iza nje su Nikola Tavelić, Leopold Bogdan Mandić, Marko Križevčanin, Augustin Kažotić i Gracija iz Mula, koji se međusobno ne razlikuju po svetačkim znakovima. Na južnome zidu su dvije slike: na prvoj je Krštenje Hrvata, a na drugoj Kralj Zvonimir s mačem u lijevoj i žezlom u desnoj ruci.

Na tom je zidu i brončano poprsje blaženoga Alozija Stepinca, rad kipara Marka Gugića, postavljeno godine 2003. Iz radionice istoga autora je i četrnaest brončanih reljefa postaja Križnoga puta, iz godine 2000.

U crkvi je nekada stajala i slika Svete Obitelji, rad nepoznatoga flandrijskoga slikara iz sredine 16. stoljeća, a danas se čuva u župnoj kući. Na slici Bogorodica drži u naručju Dijete. Odjevena je u plavu haljinu iz koje proviruju žuti rukavi, a oko vrata joj je bijeli rubac. Preko koljena joj je prebačen crveni plašt sa zlatnim porubom. U lijevoj ruci drži jabuku, a desnom pridržava nago zlatokoso Dijete. Iznad njezine glave leti anđeo u prozirnoj odjeći i drži zlatnu krunu. S njezine desne strane je ukrašeni stup na visokoj bazi, a s lijeve je sveti Josip prikazan kao stariji, ćelav muškarac u tamnoj odjeći preko koje je crveni plašt. Gleda Dijete i prema njemu pruža ruku. Iza svetoga Josipa je krajolik sa stablima i kućama, a ispred njega je stolić s voćem.

Galerija

Sličan sadržaj