VIRTUALNI MUZEJ

GRADA SOLINA

 

Političke prilike do Drugoga svjetskog rata u svjetlu općinskih izbora

Iako Solin u drugu polovinu 19. stoljeća ulazi nacionalno i vjerski homogen - Solinjani govore hrvatskim jezikom (rijetki, doduše, njime i pišu jer su uglavnom nepismeni) i odreda su Hrvati - na izborima za Općinsko vijeće podržavat će autonomaše, pa čak i nakon raspada Liberalne unije koja je od 1863. do 1866. okupljala narodnjake i liberalne autonomaše protiv austrofilskih autonomaša. Sklonost političkoj opciji koja je nastala u splitskom krugu talijanaške manjine treba ponajprije vezati uz osobu dr. Antona Bajamontija (1822.-1891.), prvaka splitskih autonomaša i dugogodišnjega općinskog načelnika (1860.-1880.), zaslužnoga za početak preobrazbe Splita. Bajamonti je bio omiljen u puku, a zbog toga mnogi će se stanovnici splitskih predgrađa, pa tako i solinski seljani, prikloniti njegovim političkim idejama. Osim privrženosti stečene raznim populističkim metodama, ne treba zanemariti ni činjenicu da su se težaci u teškim gospodarskim prilikama zaduživali kod imućnijih građana, uglavnom autonomaša. Materijalna ovisnost često je uzrokovala i političku.

Autonomaša je bilo i u bogatim solinskim obiteljima. Na oblikovanje njihova svjetonazora zasigurno je utjecalo pohađanje talijanskih škola još u ono vrijeme dok nije bilo hrvatskih, a u njihovu talijanaštvu treba prepoznati pomodarsko približavanje dominantnoj političkoj eliti susjednoga grada.

Na općinskim izborima održanim 18. srpnja 1882. pobijedili su narodnjaci, ali Solinjani nisu pridonijeli njihovoj pobjedi; štoviše, u Solinu su pobijedili autonomaši. Od 726 birača glasovalo ih je 189, od kojih 154 za autonomaše, a 35 za narodnjake. Uočljiva je velika apstinencija: na biralište je izišlo svega 26,03 % birača, a za autonomaše je glasovalo 21,21 % od svih stanovnika s pravom glasa. Nije, međutim, jasno koliko je autonomaša zahvaljujući solinskim glasovima ušlo u Općinsko vijeće: jedan ili dva.

Izbori provedeni godine 1892. ponovno su u splitskoj općini potvrdili premoć hrvatske opcije nad autonomaškom. Za načelnika je opet izabran dr. Gajo Bulat. Međutim, koncem osamdesetih godina 19. stoljeća dolazi do rascjepa unutar Narodne stranke. Nezadovoljni članovi predvođeni Jurjem Biankinijem odvajaju se i osnivaju Hrvatsku stranku prava za Dalmaciju.

Raspadom Austro-Ugarske Monarhije godine 1918. prestala je vlast austrijskoga komesara u Splitu i uspostavljena općinska vlast sastavljena uglavnom od predratnih vijećnika među kojima su bili i Ante Grubić, posjednik iz Solina, Vicko Bućan, težak i posjednik iz Mravinaca te Blaž Mikelić, težak i posjednik iz Vranjica.

Posljednji općinski izbori u Splitu održani su 1912. pa je njihovo raspisivanje za svibanj 1926. bio izravan test za političke stranke i nezavisne liste. Na novim izborima Blok seljaka i građana dobio je 10 mandata, Republikanski savez radnika i seljaka (komunisti) 10 mandata, Hrvatska federalistička stranka 8 mandata, Hrvatska seljačka stranka 7 mandata, Samostalna demokratska stranka 4 mandata i Hrvatska pučka stranka 2 mandata. Solinjani su ovako glasovali:

stranka/lista

broj glasova

Samostalna demokratska stranka

5

Lista dr. Ive Tartaglije

2

Hrvatska seljačka stranka

93

Hrvatska federalistička seljačka stranka

81

Radikalna stranka

9

Hrvatska seljačka solinska lista

68

Lista privrednika

9

Republikanski savez radnika i seljaka

110

Hrvatska pučka stranka

18

Samostalna seoska lista

98

Nezavisna solinska lista

79

 

U Solinu su se kandidirale i tri neovisne liste koje su dobile dosta glasova, ali na razini splitske Općine nisu prešle izborni prag. Među njima je Hrvatska seljačka solinska lista, vjerojatno sastavljena od nekadašnjih članova HSS-a koji su bili nezadovoljni radikalsko-radićevskom koalicijom na državnoj razini. Valja naglasiti kako se o toj Listi vrlo malo zna te da je brzo iščezla iz političkoga života. Izborni rezultati ukazuju da je u Solinu pojedinačno najviše dobila lista Republikanskoga saveza radnika i seljaka (komunisti) čiji je utjecaj bio raširen među radnicima solinskih cementara. Hrvatska seljačka stranka bila jer treća po broju dobivenih glasova dok je Hrvatska pučka stranka, u kojoj se kandidirao don Frane Bulić, dobila neznatan broj glasova unatoč don Franinoj popularnosti u Solinu.

Za vijećnike u splitskom Vijeću iz Solina su izabrani težak Jozo Kljaković Gašpić s liste Republikanskoga saveza radnika i seljaka, težak Ante Boban s liste Hrvatske federalističke seljačke stranke i težak Blaž Katić s liste Hrvatske seljačke stranke. U Vijeće su s liste Bloka seljaka i građana ušli i Bartul Barišić, obrtnik iz Vranjica, i Mate Bućan, težak iz Mravinaca, s listeHrvatske federalističke seljačke stranke Ivan Tente, težak iz Mravinaca. S liste Hrvatske pučke stranke u Vijeće je izabran nestranački kandidat don Frane Bulić. Uoči konstituiranja Općinskoga vijeća državna vlast je poništila mandate vijećnika izabranih na listi Republikanskog saveza radnika i seljaka pa je broj vijećnika smanjen s 41 na 31. Konstituirajuća sjednica protekla je u znaku prosvjeda zbog poništenih mandata te u ozračju nemogućnosti postizanja ikakva dogovora među strankama o izboru općinskoga načelnika i poslijeizbornoj suradnji. Sjednicu je kao najstariji vijećnik vodio don Frane Bulić te je izrazio žaljenje što je Vijeće nepotpuno. Kad je tijek sjednice, pune oštrih tonova, pokazao da je dogovor među strankama nemoguć, don Frane je podnio ostavku na mjesto u Vijeću. Domaća je historiografija nedavno korigirala legendu po kojoj je don Frane to učinio zbog potpore komunistima; ostavku je naime dao zbog izostanka sloge u Vijeću te njegov čin nema "revolucionarnu težinu", kako je to donedavno tumačeno u dnevnopolitičke svrhe. Idealizam znanstvenika posustao je u sudaru s političkom realnošću u kojoj nije bilo mjesta za ideale, moral i plemenitost koja je graničila s naivnošću.

Nakon dugotrajnih pregovora općinska je vlast formirana od koalicije Izbornoga bloka građana i seljaka (kojega su činile Demokratska, Zemljoradnička i Radikalna stranka te nezavisni pojedinci) i Hrvatske federalističke seljačke stranke. Za načelnika je izabran dr. Ivo Tartaglia.

U studenome 1928. održani su novi lokalni izbori. Najviše glasova pojedinačno je dobila Hrvatska seljačka stranka (22,75 %), a među vijećnicima iz Solina izabrani su težak Blaž Katić s liste Hrvatske seljačke stranke, težak Jozo Kljaković Gašpić s liste Republikanskoga saveza radnika i seljaka i dr. Rikard Ivić sa Seoske liste Samostalne demokratske stranke. S potonje je liste izabran i Miro Benzon, činovnik iz Vranjica. U Vijeće, koje je brojalo 41 člana, s liste HSS-a ušao je Ivan Tente, težak iz Mravinaca, s liste Hrvatske federalističke seljačke stranke Ivan Marović, drvodjelac iz Mravinaca. Vladajuću većinu u Vijeću činili su vijećnici s lista HSS-a (10), SDS-a (4) i HFSS-a (7), koje su tada usko surađivale i na državnoj razini. Za novoga općinskog načelnika izabran je dr. Josip Berković, član HSS-a. Novoustrojeno Općinsko vijeće održalo je svega dvije sjednice jer je raspušteno nakon uvođenja Šestosiječanjske diktature godine 1929. Potom je imenovano novo Vijeće u kojem su, među ostalima, bili Blaž Katić iz Solina, Bartul Barišić iz Vranjica te Vicko Bućan iz Mravinaca. Za načelnika je postavljen dr. Jakša Račić, prijatelj kraljeve obitelji.

U lipnju 1933. rješenjem ministra unutrašnjih poslova imenovana je nova općinska uprava u Splitu. Imenovani su Mihovil Kargotić za načelnika, šestorica prisjednika te 34 člana Vijeća. Među njima su Marko Parać težak-posjednik iz Solina, Filip Marković, zemljoradnik iz Kučina, Grgo Mandić, poduzetnik iz Vranjica te Ivan Bućan, težak iz Mravinaca. Načelnik i većina vijećnika podnose ostavke u svibnju 1938. Potom je imenovan novi načelnik, Mirko Buić, te novi članovi Vijeća koji su zamijenili one koji su podnijeli ostavku, a među novoimenovanima je i Bartul Barišić iz Vranjica. U sljedećim godinama na mjestu načelnika izmijenit će se nekoliko političara.

Nakon uspostave Banovine Hrvatske u kolovozu 1939. splitsko Općinsko vijeće podnijelo je kolektivnu ostavku čime su preduhitrili odluku bana Šubašića o raspuštanju svih "od prošlih režima" imenovanih općinskih vijeća. U očekivanju novih izbora na čelu Općine su se mijenjali povjerenici. U svibnju 1940. održani su općinski izbori , ali samo u seoskim općinama, a na to je vjerojatno utjecao strah da Vlada u gradskim općinama neće dobiti većinu. Tako su jedina splitska izabrana Općinska vijeća i uprave bila ona izabrana 1926. i 1928.

Odlukom bana Šubašića imenovani su Josip Brkić za načelnika, dva donačelnika te 38 vijećnika među kojima su i Marin Kljaković, zadružni činovnik iz Solina, Lovre Sesartić, radnik iz Solina, Mate Peroš, težak iz Mravinaca, Ante Grgić, mehaničar iz Vranjica, Marin Roguljić, težak iz Kučina.

Rezultati izbora od 1882. do posljednjih 1928. govore o nacionalnom i svjetonazorskom usmjerenju stanovnika ovoga prostora, a nakon 1928. o nametanju političke volje. Izgradnjom cementara na solinskom području razvija se i radnički pokret kojim upravljaju komunisti te počinje dugotrajni proces idejnoga i političkoga raslojavanja u predvečerje Drugoga svjetskog rata - rata u kojemu će sudjelovati brojni stanovnici sela Solina i radnici solinskih cementara.

 

 

 

Izabrana literatura:

Zdravka Jelaska Marijan, Grad i ljudi: Split 1918.-1941., Zagreb 2009.

Marko Matijević - Mladen Domazet, Solinska svakodnevica u osvit novoga doba, Solin 2006.

Ljubo Boban, Prilozi za političku biografiju don Frane Bulića (1914-1934), Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, vol. 8, Zagrab 1985

Nenad Cambi, Frane Bulić. Život i djelo, u: Frane Bulić, Izabrani spisi, Split 1984.

NASLOVNICA  UVJETI KORIŠTENJA  KORISNE POVEZNICE  KONTAKT  IMPRESSUM

Virtualni muzej grada Solina - Sva prava pridržana © 2013-2020 vmgs.hr

Korisne poveznice

     

Impressum

Ideja i realizacija

Antun i Marko Matijević

Bibliografija

Damir Agičić, In memoriam Ljubo Boban (1933. – 1994.) – dvadeset godina kasnije, Tusculum 7, Solin 2014, 225-228.
Ivan Alduk, Rustem-paša i Mihrimah, Tusculum 3, Solin 2010, 63-69.
Ivan Alduk, Tvrđave splitsko-dalmatinske županije, Split 2014.
Antički portret u Jugoslaviji, Beograd – Skopje – Zagreb – Split – Ljubljana 1987 (katalog izložbe).
Ivo Babić, Prostor između Trogira i Splita, Trogir 1984.
Petar Zdravko Blajić, Pohvalna pjesma Splitu, Naprijed s glazbom, Klis 1996, 81-83
Petra Blažević, Muzeološka koncepcija prezentacije Solina u ranom srednjem vijeku, Diplomski rad, Zagreb 2013, (https://darhiv.ffzg.unizg.hr/2417/1/Diplomski_rad_Petra_Blazevic.pdf, preuzeto 22. 9.2014.).
Sanja Buble, Gradnja mlina - umijeće koje nestaje; Gašpina mlinica u Solinu, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 33-34, Zagreb 2009-2010, 97-112.
Frane Bulić, Po ruševinama stare Salone, Split 1986, 71-77.
Nenad Cambi, Krist i njegova simbolika u likovnoj umjetnosti starokršćanskog perioda u Dalmaciji, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 70-71, Split 1968-1969, 57-107.
Nenad Cambi, Atički sarkofazi na istočnoj obali Jadrana, Split 1988.
Nenad Cambi (uredio), Antička Salona. Zbornik radova, Split 1991, Predgovor, 5-36; Pogovor, 446-507.
Nenad Cambi, Fragment antičke nadgrobne stele iz Salone, Kačić, 25, Split 1993, 351-359.
Nenad Cambi, Sarkofag Dobroga pastira iz Salone i njegova grupa, Split 1994.
Nenad Cambi, Imago animi. Antički portret u Hrvatskoj, Split 2000.
Nenad Cambi, Antika, Zagreb 2002a.
Nenad Cambi, Kiparstvo, Longae Salonae I, II, Split 2002b, 115-162 (I), 44-98 (II).
Nenad Cambi, Kiparstvo rimske Dalmacije, Split 2005.
Nenad Cambi, Atički sarkofazi u zbirci Matijević, Tusculum 1, Solin 2008, str. 61-67.
Nenad Cambi, Sarkofazi lokalne produkcije u rimskoj Dalmaciji, Split 2010.
Nenad Cambi, Neobjavljeni fragment tropeja iz Salone, Tusculum 7, Solin 2014, 75-79.
Tonći Ćićerić, Solinsko glagoljaško pjevanje na magnetofonskim snimkama Stjepana Stepanova iz godine 1964., Tusculum 6, Solin 2013, 191-214.
Dino Demicheli, Salonitani extra fines Dalmatiae (III). Civili salonitanskoga podrijetla, Tusculum 7, Solin 2014, 31-50.
Arsen Duplančić, Solin na akvarelima Edmunda Misere,Tusculum 1, Solin 2008, 159-170.
Arsen Duplančić, Solinska narodna nošnja na starim grafikama i crtežima, Tusculum 2, Solin 2009, 145-172.
Ejnar Dyggve, L’amphitheatre, Recherches à Salone, II, Copenhague 1933, 35-150.
Ejnar Dyggve. Istraživanja u Dalmaciji, Split 2014 (katalog izložbe).
Ivan Grubišić, Solinski Šperci, Tusculum 2, Solin 2009, 111-144.
Ivan Grubišić, Solinski Paraći, Tusculum 3, Solin 2010, 71-103.
Milan Ivanišević, Solinske božićne jaslice, Solin 1997.
Milan Ivanišević, Antica rediviva, Longae Salonae, I, II, Split 2002, 643-661 (I), 240-251 (II).
Milan Ivanišević - Đenko Ivanišević, Katastar Solina i okolice u godini 1831., Split 2011.
Mirko Jankov, Glazba i pjevanje, Sto godina župe Gospe od Otoka, Solin 2011, 187-201.
Mirko Jankov, Stara solinska misa, Tusculum 5, Solin, 177-203.
Jasna Jeličić-Radonić, Amfiteatar i zapadni bedemi Salone, Tusculum 1, Solin 2008, 35-44.
Jasna Jeličić-Radonić - Darko Pereža, Antičke spolije u solinskim Paraćima,Tusculum 4, Solin 2011, 43-66.
Mato Jurković - Branka Jurković-Bevilacqua, Introdukcija i aklimatizacija drvenastih egzota - četinjače - u zagrebačkim parkovima, Šumarski list, CXX, br. 7-8, Zagreb 1996, 327-334.
Lovre Katić, Naseljenje današnjeg Solina, Četiri priloga historiji grada Splita XVII i XVIII stoljeća, Split 1953, 85-101.
Lovre Katić, Solin od VII do XX stoljeća, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 9, Split 1955, 17-91, 309-311.
Lovre Katić, Ljetnikovac slikara Jurja Pavlovića u Solinu, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 14, Split 1962, 213-217.
Lovre Katić (priredio Ivan Mužić), Bilo jedno ubavo selo, Split 2008 (drugo dopunjeno izdanje).
Mario Kezić, Branko Grbić, Solin 2015 (katalog izložbe).
Slavko Kovačić, Katić, Lovro (Lovre), Hrvatski biografski leksikon , Zagreb 2009, (https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=194, preuzeto 5.1.2014.)
Jagoda Mardešić, Teatar i hram u Saloni, Archaeologia Adriatica 11, Zagreb 2008, 223-234.
Jagoda Mardešić, Suze Helijada, Split 2012 (katalog izložbe salonitanskoga jantara).
Jagoda Mardešić, Don Frane Bulić na fotografijama, Solin 2014 (katalog izložbe).
Jagoda Mardešić, Bonus pastor u Saloni, Solin 2015 (katalog izložbe).
Emilio Marin (uredio), Starohrvatski Solin, Split 1992.
Dražen Maršić, Neobjavljeni spomenici sa solinskoga područja. Nadgrobni žrtvenik iz Vranjica, Solinska kronika 27 (III), Solin 15. 12. 1996, str. 19.
Dražen Maršić, Neobjavljeni spomenici sa solinskoga područja. Fragment nadgrobne stele s Japirka, Solinska kronika 29 (IV), Solin 15. 2. 1997, str. 15.
Dražen Maršić, Neobjavljeni spomenici sa solinskoga područja. Nadgrobna stela iz Donje Rupotine, Solinska kronika 33 (IV), Solin 15. 6. 1997, str. 17.
Dražen Maršić, Neobjavljeni spomenici sa solinskoga područja. Nadgrobni natpis Aurelija Firmina, Solinska kronika 30 (IV), Solin 15. 3. 1997, str. 17.
Dražen Maršić, Neobjavljeni spomenici sa solinskoga područja. Starokršćanski ulomci u Bašinim kućama, Solinska kronika 31 (IV), Solin 15. 4. 1997, str. 16-17.
Dražen Maršić, Rimske portretne stele iz Muzeja grada Trogira, Opuscula archaelogica 28, Zagreb 2004, 111-146.
Dražen Maršić, Nadgrobni reljef iz Vranjica - primjer rimskoga spomenika uklesana
u živu stijenu, Tusculum 1, Solin 2008, 45-52.
Dražen Maršić, Izgubljeni salonitanski spomenici (II.) / Portretne stele vojnika VII. legije C.p.f. Gaja Lukrecija i Lucija Cezija Basa, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku 103, Split 2010, 68-80.
Dražen Maršić, O ikonografiji i atribuciji salonitanskoga lorikata, Tusculum 7, Solin 2014, 7-30.
Dražen Maršić, Salonitanska portretna stela Virdomara i Pame, Tusculum 8, Solin 2015, 7-24.
Ivan Matijević, Qui cucurrit frumentarius annos XI, Tusculum 7, Solin 2014, 67-74.
Ivan Matijević, Rimski vojnici na natpisima iz Salone iz doba principata, Zadar 2015 (neobjavljena doktorska disertacija).
Marko Matijević, Crkve, kapele i groblja u župi,Sto godina župe Gospe od Otoka, Solin 2011, 65-116.
Marko Matijević - Mladen Domazet, Solinska svakodnevica u osvit novoga doba, Solin 2006.
Branko Metzger-Šober, Nadgrobni spomenici Ivana Rendića u Hrvatskom primorju, Ars Adriatica 3, Zadar 2013, 175-192.
Tea Odak, Molekularno-biološka obilježja endemske mekousne pastrve (Salmothymus obtusirostirs salonitana), Magistarski rad, Zagreb 2004, (https://www.balkan-trout.com/pdf/Tea_mag.pdf, preuzeto 30.11.2013.)
Vjekoslav Parać (priredio Bogdan Žižić), Sjećanja, Solinska kronika 55(VI)-57(VI), Solin 15.4.1999,23; 15.5.1999,23; 15.6.1999,23.
Proleksis enciklopedija (https://proleksis.lzmk.hr/)
Ratna kronika Splita (https://www.ratnakronikasplita.com/)
Ante Rendić-Miočević, Uz dva Silvanova svetišta u okolici Salone, Arheološki radovi i rasprave VII-IX, Zagreb 1982, 121-137.
Duje Rendić-Miočević, Antička Salona (Salonae) - povijesno urbanistički i spomenički fenomen, Arhitektura 160-161, Zagreb 1977, 54-69.
Duje Rendić-Miočević, Carmina epigraphica, Split 1987.
Duje Rendić-Miočević, Teatar u Saloni s osobitim obzirom na neke njegove kompozicijske i tehničke karakteristike, Antička Salona. Zbornik radova, Split 1991, 255-267.
Salona divina, Koprivnica 2011 (katalog izložbe).
Petar Selem – Inga Vilogorac Brčić, Romis. Religionum Orientalium monumenta et inscriptiones Salonitani, Zagreb 2012.
Mia Sesartić, Povratak starome Solinu. Paraći 3, Solinska kronika 178 (XVI), Solin 15.7.2009,22.
Ljubo Stipišić (uredio), Pučki crkveni i svjetivni pjevači Solina. Pivači Salone. Glagoljaško pjevanje Solina, Solin 2002.
Tonći Šitin, Josip Ado Podrug, Solin 2007 (katalog izložbe).
Branko Metzger-Šober, Nadgrobni spomenici Ivana Rendića u Hrvatskom primorju,Ars Adriatica 3, Zadar 2013, 175-192.
Domagoj Tončinić, Spomenici VII. legije na području rimske provincije Dalmacije, Split 2011.
Ubi erat lupa (https://www.ubi-erat-lupa.org)
Igor Zidić, Vjekoslav Parać, Zagreb 2010.
Igor Zidić - Stanko Špoljarić, Vjekoslav Parać, Zagreb 1984, (katalog izložbe).

 

Fotografije i ilustracije

Arhiv časopisa Tusculum
Arhiv Mirka Jankova
Arhiv Marka Matijevića
Arhiv Solinske kronike
Arhiv Župe Gospe od Otoka
Zoran Alajbeg
Ortolf Harl
Dražen Maršić
Tonći Seser
Jakov Teklić


Sva prava pridržana © 2020 vmgs.hr
Stranicu novčano podupire Grad Solin

Vmgs.hr koristi kolačiće (eng. cookies) da bi poboljšala Vaše doživljaje prilikom posjeta stranice te za prikupljanje podataka za analitiku pomoću alata Google Analytics. Pritiskom na gumb "Zatvori" slažete se sa našom politikom o kolačićima.