Solin na akvarelima Edmunda Misere

Umjetnost (Likovna umjetnost)

Austrijski časnik tvrđavske artiljerije Edmund Misera (Brno, 24. listopada 1848. – Beč, 23. rujna 1935.) od 1879. do 1883. službovao je u Mostaru odakle je odlazio na putovanja po Dalmaciji i Boki kotorskoj. Kao slikara amatera privukli su ga gradovi i krajolici Bosne i Hercegovine, Dalmacije i Boke što je rezultiralo dvjema mapama akvarela. Među njima su i četiri akvarela koji se odnose na Solin, a čuvaju se u grafičkoj zbirci Hrvatskoga povijesnog muzeja u Zagrebu. Tri su nastala 1880., a jedan 1898. Akvareli su zanimljivi kao svjedočanstvo o nekadašnjoj slikovitosti krajolika i nekim detaljima iz solinske prošlosti kao što su stari željeznički most preko Jadra, vađenje tupine u Vranjicu, naziv Bistrica za rijeku Jadro te crkvica sv. Mojsija iznad izvora Jadra.

(A. Duplančić 2009.) 

Solin

Ispod slike naziv: Salona.; potpis desno dolje: E Misera / 28/9 1880; u Miserinu popisu pod br. 14.

Akvarel prikazuje panoramu Solinu, gledanoga s jugozapada, s obrađenim poljima i raštrkanim kućama te Klisom u daljini. Slikovitost toga nekadašnjeg krajolika pokazuju danas, nažalost, još samo stare fotografije, ponajviše one sa salonitanskim lokalitetima. Koje se pak kuće vide na Miserinoj slici teško je reći jer se od onda Solin uvelike promijenio. Moguće je da objekt s lukom u sredini predstavlja jedan od mostova preko Jadra (iako se rijeka ne vidi) dok je kuća uz desni rub možda mlinica.

Solinska okolica

Ispod slike naziv: Partie bei Salona.; potpis lijevo dolje: E Misera / 28/9 1880; u Miserinu popisu pod br. 15.
Na slici u prvom planu vidimo trojicu muškaraca kako u brod, uz koji je privezan čamac, utovaruju kamenje, zasigurno tupinu (lapor). U sredini je trasa željezničke pruge s mostom koji se izdiže iznad ušća Jadra, a u daljini Klis s planinama Kozjakom i Mosorom. Ovaj akvarel Misera je nacrtao na položaju koji se nalazi sjeverno do ceste koja iz Splita, odnosno Solina vodi u mjesto Vranjic na poluotočiću, odnosno na položaju zapadno od lokaliteta Crikvine gdje su kasnije otvoreni veći tupinolomi. Zbog kvalitete ovdašnje tupine ona se vadila i izvozila kao sirovina, ponajviše u Italiju, a Miserin akvarel svjedoči o toj djelatnosti u Vranjicu već godine 1880.

Izvor Jadra

Ispod slike naziv: Ursprung der Salona (»Bistrizza«).; potpis desno dolje: E Misera / 25/7 1880; u Miserinu popisu pod br. 17, ali s malo drukčijom legendom: Ursprung der Bistrizza (Salona).
Živopisnost izvora Jadra i starih solinskih mlinica nije ostavila ravnodušnim ni Edmunda Miseru koji ih je ovjekovječio na jednom od svojih akvarela: iz planinskoga masiva izbija rijeka, koja se spušta u slapovima, a uz nju su podignute mlinice i jedan most. U gornjem desnom kutu vide se ruševine crkvice sv. Mojsija. Na Miserinoj slici posebnu pozornost zaslužuje naziv Bistrica koji on koristi za rijeku Jadro jer taj naziv nije poznat u literaturi.

Odrina kraj Tusculuma

Ispod slike naziv: Säulenhain bei Salona.; potpis desno dolje: E Misera / 10/6 98.; u Miserinu popisu pod br. 48.
Uz solinske Manastirine dao je don Frane Bulić 1898. podići zgradu Tusculum namijenjenu za ravnatelja iskopina, stan čuvara i odmor posjetiteljima. Ta neobična kuća, za koju je sâm Bulić kaže da je »čudnog stila«, bila je svečano blagoslovljena i predana javnosti 29. srpnja 1898. Uz Tusculum je Bulić podigao i odrinu, najvećim dijelom od stupova i kapitela sa staroga zvonika splitske katedrale, koja je u dnu završavala kamenim stolom i stolicama za odmor. Upravo je ta odrina ostavila poseban dojam na Miseru koji ju je naslikao, ali je pri tom izostavio cijelu zgradu Tusculuma! To je zaista neobično, ali se s obzirom na različite slike Tusculuma (prije i poslije dogradnje istočnoga krila) i vrta uz njega (ogradni zidovi, stupovi), a naročito zbog datuma nastanka slike mjesec i po dana prije spomenutog blagoslova (!) čini da je ovaj akvarel naslikan po nekoj razglednici čijih je izdanja bilo više.

Sličan sadržaj