Srednji i donji tok

Znamenitosti (Jadro)

Srednji tok Jadra – od Šukice do Gospina otoka – potpuno je reguliran. Neposredno uz Šukicu u rijeku se ulijeva bujica Ilijin potok. Tamo se rijeka prvi put dijeli na glavni tok i desni odvojak prema Gašpinoj mlinici. U koritu su izgrađene betonske kaskade s preljevnim pragovima različite visine kojima se osigurava raspodjela toka kod malih i velikih voda. Na glavnom toku, nizvodno od Šukice, obala je zaštićena trorednim gabionima te golim betonskim zidovima. Uz Gospin otok betonski zidovi su obzidani kamenom. Na rukavcima su područja složenoga kamena, kamenih obloga, betonskih kocki, a mali dio obale je ostavljen u prirodnom stanju. Unutar glavnoga korita, između Šukice i kraja Gospina otoka, po dnu je izvedeno osam betonskih pragova – bučnica kojima se smanjio uzdužni nagib rijeke.

Obala djeluje najprirodnije od Gašpine mlinice do ribnjaka. Zaštićena je složenim kamenom samo do vodne linije kod najveće protoke, a ostali dio pokosa je zadržan u prirodnom nagibu, zatravljen i zasađen grmovima i drvoredom. Uz rub vode su se postupno razvile autohtone vodene biljke – žuka i divlji iris. Dno rukavca je prirodno i bogato vegetacijom. Ova je dionica uspješan spoj umjerene intervencije i prirode bistre rijeke te dočarava nekadašnji izgled Jadra. Također se susreće vrlo rijedak fenomen: na mjestu betoniranoga dijela šetnice, pored nogometnoga igrališta, na razmaku od oko jednoga metra vide se oba toka rijeke s različitim visinama vodnoga lica. Denivelacija je promjenljiva, a u sušnom razdoblju je viša od jednoga metra.

 Rijeka na tome dijelu vodom opskrbljuje i ribogojilište Ritterman. Voda skreće u kanal za ribogojilište na pregradi izvedenoj kod igrališta, na rukavcu uz šetnicu. Tome su prilagođene kote preljeva i veličina otvora kanala. Sve je izvedeno prema projektu koji predviđa oduzimanje vode za ribogojilište u sušnom razdoblju u iznosu od najviše 300 litara u sekundi.

Rijeka se u srednjem toku račva tvoreći otoke između svoga glavnog toka i rukavaca. Prolazi kroz središte Solina, oplemenuje urbane prostore dajući im ljepotu i živost. U njezinu su okrilju raspoređeni važni gradski lokaliteti: Gašpina mlinica, Gradina, Dom kulture, svetište Gospe od Otoka, Staro groblje, nekoliko spomenika…

Nizvodno od Gospina otoka svi se rukavci opet okupljaju u jednom koritu. To je donji tok: rijeka potpuno smirena teče prema moru, a more za vrijeme plime ulazi u rijeku. Utjecaj plime osjeća se sve do ruba Gospina otoka. Ovaj svakodnevni prirodni ciklus oduvijek je obogaćivao rijeku ribom. Cipli, lubini, jegulje (anguje po solinsku) bili su njezini stalni stanovnici.

Uređenje obala donjega toka provedeno je samo u njegovu gornjem dijelu; lijeva strana postavljanjem gabiona, a desna je betonirana do prvoga mosta. Nizvodno, do ušća, obale su ostale u prirodnom stanju. Takav je i desni rukavac uz gradski park. U rijeku se ulijevaju oborinske vode s ceste Split – Klis i iz ulične odvodnje centra Solina i raskrižja Širina. Nizvodno ima nekoliko kanala(foša) kojima su se odavnina drenirale vode iz prostora Starina i Blata prema Jadru, a danas su neki zapušteni. Desnom obalom je otežan pristup moru: ranžirni kolosijeci Hrvatskih željeznica betonskim su zidovima ušli u korito i tako onemogućili komunikaciju. Lijeva obala je prohodna zbog prostora lučice, u cijeloj duljini je održavan put za pristup brodovima i prostorijama društva Jadro. Na toj strani su i veliki Inini spremnici. Zauzeli su najveći dio površine Blata. Pri njezinu samom kraju rijeka je okovana cijevima za provođenje goriva do spremnika.

 Desna obala je, zbog svoje zapuštenosti, većim dijelom obrasla trskom (ševarom). Tu su našle sklonište kolonije guša, betića, kormorana. Svi oni koji su protjerani s gornjega dijela Jadra tu su našli mir i uvjete za opstanak. Zbog malobrojnih posjetitelja nema buke ni smetnji, može se uživati u prostoru mirne i bogate rijeke. Ovakvo stanje je sačuvalo prostorne potencijale i omogućilo, u budućim rješenjima, kvalitetan i primjeran način uređenja i zaštite prostora donjega toka Jadra.

Sličan sadržaj