Gašpina mlinica

Znamenitosti (Mlinice)

Gašpina je mlinica jedna od rijetkih još sačuvanih mlinica na rijeci Jadru. Građena je početkom 18. stoljeća, a u dokumentima se prvi put spominje godine 1711. Njezin se građevinski sklop sastoji od četiri kamene prizemne zgrade u nizu s dvostrešnim krovovima pokrivenim kamenim pločama. Tijekom stoljećâ ovaj se sklop dograđivao i doživljavao je razne građevinske preinake, što se može uočiti na pročelju u naknadno otvaranim prozorima. U prvoj zgradi bila su tri mlina, a vjerojatno i mlinareva kužina s kominom u kojoj su se odmarali pomlioci i mlinari. U drugoj su kući bila četiri, u trećoj pet, a u četvrtoj tri mlina. Pod drvenim dvostrešnim krovištem, u potkrovlju svake kuće, bio je prostor za spavanje. Čitav sklop orijentiran je sjever-jug, a voda se kroz jaže (kolovaje) s istočne strane slobodnim padom usmjeravala do donjih dijelova mlinova, tj. do žlica pričvršćenih na mlinska vretena. Vrata i prozori su uglavnom na zapadnoj strani. Iznad glavnih ulaznih vrata na zapadnoj strani za nadvratnik je upotrijebljena antička nadgrobna stela s likovima djevojčice i žene. Unutar mlinice sačuvani su statični kameni dijelovi mlinova s kamenim mlinskim kolima. Prema sačuvanoj arhitekturi i podacima iz starije literature čini se da je najstariji dio ovoga kompleksa onaj na jugu, dok je srednji, nešto povišeniji, podignut ponovno nakon što ga je godine 1885. razrušila nabujala rijeka.

 Mlinarstvo će dugo vremena biti unosan obrt, a koncem 19. stoljeća počinje se naslućivati njegov suton. Pa ipak, Gašpina će mlinica mljeti žito sve do šezdesetih godina 20. stoljeća, a tridesetih je godina u njoj bila i brusionica stakla. Potom je napuštena i prepuštena zubu vremena. Konac 20. stoljeća dočekuje urušenoga krova i devastirane unutrašnjosti. Međutim, Grad Solin u suradnji s Konzervatorskim odjelom Ministarstva kulture uskoro započinje njezinu obnovu te nakon pet godina, u rujnu 2008., daruju Solinjanima i njihovim gostima zgradu kojoj je vraćen negdašnji sjaj. Obnovljena su i dva mlina.

 Po povijesnom kontinuitetu, a nadasve po etnografskim vrijednostima sklopa koje ukazuju na postojanje i razvoj gospodarstva na solinskome području, ova mlinica predstavlja spomenik kulture koji je potrebno zaštititi i sačuvati. Stoga je i upisana u Registar spomenika kulture Republike Hrvatske.

Galerija

Sličan sadržaj