Od Širine do ušća

Znamenitosti (Mostovi)

Negdašnji najvažniji solinski most stoji na mjestu gdje isto tako negdašnja glavna cesta prelazi Riku. Na Meterizama, stotinjak metara nizvodno od Gospina otoka, gdje se svi riječni rukavci okupljaju u glavnom toku, početkom 20. stoljeća stajao je stari mletački most. Riku široku dvadesetak metara premoštavao je u četiri luka nejednake visine pa je bio sedlasta oblika i strm, a uz to i uzak. Postao je uzrokom svakodnevnih gužvi, svađa i nereda jer su se na njemu zapreke teško mimoilazile, a zabilježene su i nesreće u kojima je bilo teže ozlijeđenih pa i poginulih. Naime, da bi lakše svladali uspon kočijaši su pred mostom povećavali brzinu, a kako nisu mogli vidjeti dolazi li im tko ususret nerijetko su se sudarali. Redarstvo je stoga često ovdje imalo posla, a naročito oko blagdana Male Gospe. Želeći riješiti ovo prometno »usko grlo«, Pokrajinska vlada u Zadru poslala je godine 1902. posebno povjerenstvo koje je trebalo ispitati mogućnosti izgradnje novoga mosta. Međutim, povjerenstvo je sporo radilo i problem nisu riješili onako kako su očekivali. Most se, naime, koncem kolovoza 1908. sam srušio u rijeku. Ova je nesreća izazvala veliku pozornost Splićana i Solinjana, a neki su, kako spominje todobni tisak, u nadi kako je došao kraj velikom neredu, taj događaj proslavili u Ivićevoj gostionici. Promet je potom usmjeravan zaobilaznim putem pored Gabrićevih mlinica preko Gospina otoka, ali ni ta trasa nije bila manje pogibeljna. Već nakon nekoliko dana na tom putu prevrnula su se kola puna mornara. 

Novi, armiranobetonski most podignut je tek godine 1912. Dug je 36 metara, širok 6,50 metara s kolovozom od 4,40 metara. Graditelji su izbjegli sedlasti oblik i podigli ga u jednoj ravnini, a na nj su postavili i čvrstu ogradu. Oštećen je za bombardiranja godine 1943., a minirali su ga Nijemci prilikom povlačenja iz Solina. Poslije rata je obnovljen; dobio je novu, salonitnu ogradu, a ostaci stare su ostali u Rici. Blok s godinom izgradnje, 1912., izvađen je 2009. iz mulja i položen na livadu pored mosta. Most danas ničemu ne služi, izgubljen je među »mlađom braćom«, a Solinjani kažu da vodi »od nikud u ništa«. Važnost je počeo gubiti izgradnjom Jadranske magistrale koja je preko Jadra prešla »novim mostom«, par desetaka metara uzvodnije od staroga. 

Novi betonski most projektiralo je i izgradilo godine 1964. beogradsko poduzeće Mostogradnja i sve do 1979. bio je dvosmjeran. Te godine, u sklopu rekonstrukcije križanja na Širini, pušten je u promet još jedan most. Tada oba »nova« mosta postaju jednosmjerna: prvim se ide prema Splitu, a drugim iz pravca Splita. 

Najstariji most potpuno gubi prometnu važnost izgradnjom solinske zaobilaznice i rekonstrukcijom čvorišta na Širini koncem osamdesetih godina kada se podiže most nizvodno od njega. Na uviru Rike u Kaštelanski zaljev, 900 metara nizvodno od staroga mosta na Meterizama, stoji željeznički most. Izgrađen je od čeličnih profila u vrijeme kada se gradila pruga Split – Siverić, a prvi vlakovi su preko njega prošli godine 1877. Porušili su ga partizani prije povlačenja iz Splita i Solina u rujnu 1943., a obnovljen je nakon Drugoga svjetskog rata. Godine 1956. uzvodno od njega, u blizini cestovnih mostova, izgrađen je još jedan željeznički most kojim i danas prometuju vlakovi.

Galerija

Sličan sadržaj