Ostavivši Dvorine oba će rukavca proći ispod dvolučnoga mosta u Ulici dr. Franje Tuđmana. Most je izgrađen godine 2007., dužine je 78 metara i širine 14 metara. Nizvodno se Rika opet račva i tvori više otoka različite veličine: Jakažinac, Gašpićev otok, Bošket, Gospin otok. Na Jakažincu je ribnjak. Do njega je vodio neugledni drveni mostić koji će godine 1948. odnijeti bujica. Na njegovu mjestu danas je betonski most.
Na Bošket će, pak, iz pravca Glavičine seljani prelaziti putem koji vodi preko ustave Aljinovićeve mlinice. U blizini ove mlinice, a na rukavcu koji razdvaja Bošket i Gospin otok, obrušavao se vodopad Marinac. Njegovu sedrenu barijeru – široku tridesetak a visoku pet do šest metara – razdrmali su krivolovci koji su dinamitom izlovljavali pastrvu, a godine 1948. dokrajčila ga je bujica.
Posebnu važnost ima kameni most koji s glavne ceste vodi na Gospin otok. Postoji mišljenje da potječe iz 17. stoljeća, a don Lovre Katić tvrdi da je još u 18. stoljeću na njegovu mjestu bio drveni most. Njime su do Gospine crkve dolazili Solinjani iz sjevernih i zapadnih zaselaka, preko njega prolazi put koji smjera preko Otoka prema zaseocima Japirko i Bašini (Priko vode). Most je podignut na mjestu gdje se Rika još jednom račva: veći rukavac odlazi prema mlinici Velika galija, a manji nastavlja oplahivati Gospin otok. Veći rukavac premoštavaju četiri luka, a manji jedan. Most je dugačak oko 40 metara, a njegov je kolnik bio širok svega 1,85 do 2 metra te se na njemu nisu mogle mimoići dvije zaprege. Stoga je oko godine 1934. proširen s uzvodne strane, a kapelica s kipićem Majke Božje, koja se od ranije nalazila uz most, premještena je na njegovu nizvodnu stranu. Zbog svoje slikovitosti više je puta bio temom umjetničkih djela, a kamerama su ga zabilježili brojni fotografi. Za razliku od ovoga, svi ostali mostovi u blizini Gospina otoka vode izravno do neke mlinice.
S Gospina otoka prema Velikoj Gabrića mlinici – danas nepostojećoj – ide put preko betonskoga mosta sagrađena godine 1910. na mjestu starijega, drvenoga. Solinjani su ga nazivali »most na gredama«. Put nastavlja prema Maloj Gabrića mlinici te nekoliko metara uzvodno od nje prelazi riječni rukavac mostom koji je imao dva niska svoda, dužine 17 metara i širine 3,80 metara. Danas je jedan luk zatrpan.
S puta je do same mlinice dovodio jednolučni kameni mostić. Porušen je koncem osamdesetih godina 20. stoljeća, a riječni rukavac prekriven je betonskim pločama. Do Jankove mlinice – danas također nepostojeće – na jugozapadnoj strani Gospina otoka dovodio je kameni most s kulom, izgrađen u rimsko doba a sužen u srednjem vijeku. Bio je dug 40 metara, s prsobranom širok oko 3,20 metara. Još godine 1925. bile su čitave njegove dvije trećine, a onda ga je minom oštetio zakupac susjedne mlinice kako bi onemogućio pristup suparničkom mlinu. Mlinica je opustjela, a most je pomalo propadao. Godine 1941. do temelja su ih porušili talijanski okupatori.
Devedesetih godina prošloga stoljeća u blizini su izgrađena dva mosta za pješake: veći preko glavnoga rukavca na jugozapadnoj strani Gospina otoka, a manji preko sjevernoga rukavca. Nekoliko metara nizvodno od slapa na najsjevernijemu rukavcu, a pored Velike galije,
Riku je do Drugoga rata premoštavao kameni dvolučni most dužine 9 metara i širine kolnika 1,75 metara. Odatle je put vodio preko mostića ispred Velike galije na Gospin otok i dolazio do Jankove mlinice s njezine sjeverozapadne strane. Danas je na njegovu mjestu betonski most.
