Virtualni muzej grada Solina

Delmati – Između mita i stvarnosti

admin — Fri, 03 Jul 2026 10:24:57 +0000

Izložba Delmati – Između mita i stvarnosti otvorena je u Arheološkome muzeju u Splitu kako bi kroz više od 400 arheoloških artefakata rasvijetlila povijest naroda po kojemu je Dalmacija dobila ime. Ovaj opsežni međuinstitucionalni projekt kroz dvadesetak tematskih cjelina prikazuje delmatska naselja, ratničku opremu, vjerovanja i njihov dugotrajni otpor Rimskom Carstvu. Važan dio te prapovijesne priče čini i gradina Sutikva u Solinu, koja je bila prethistorijsko naselje u solinskom bazenu od brončanog doba do dolaska Rimljana. Postav izložbe ujedno je i poziv na daljnja arheološka istraživanja ovakvih lokaliteta koji su oblikovali povijesni identitet širega dalmatinskog prostora.

The post Delmati – Između mita i stvarnosti appeared first on Virtualni muzej grada Solina.

Tisućobljetnica krunidbe kralja Tomislava

admin — Sat, 28 Mar 2026 20:47:50 +0000

Godine 1925., u sklopu obilježavanja tisućobljetnice krunidbe hrvatskoga kralja Tomislava, u sjeverno pročelje župne crkve Gospe od Otoka uzidana su dva natpisa. Prvi:

Na ovoj grudi hrvatske zemlje
dana 25. kolovoza 1898. godine
»Bihać«
Hrvatsko društvo za istraživanje domaće povjesti
pobožnošću zadahnuto
grobnu ploču
kraljice Jelene
žene Mihajla Krešimira II i matere Stjepana Držislava
ove majke sirota i zaštitnice udovica
preminule 976. godine
otkri
o hiljadugodišnjici hrvatskoga kraljestva
ovu spomen-ploču
postavi.

Drugi, istodobno postavljeni natpis:

Prvomu kralju Hrvatske
Tomislavu
u proslavu tisuće godišnjice
dana 25. kolovoza 1925. godine
ovu ploču
zahvalni narod
u spomen
postavi.

U župnome je ljetopisu zabilježeno da je »bila velika proslava u kojoj je učestvovao cijeli Solin i okolica i Split. Preuzvišeni biskup dr. K. K. Bonefačić pontificirao je na otvorenom – nad crkvom kraljice Jelene.

Posebno ponosan na te spomen-ploče, te na onu s odljevom epitafa kraljice Jelene koju je poklonio crkvi godine 1933., bio je don Frane Bulić. On je nekoliko puta upozoravao da ih treba bolje održavati, a mjesec dana prije smrti pohodio je crkvu na Otoku i župniku rekao: »Pazi mi ove ploče i ovu i one na vanjskim zidovim.«

Ne spominjući ove spomen-ploče, splitske novine Novo doba u svome broju od 4. listopada 1925. predlažu da se u sklopu proslave, koja se održavala u Splitu 1. prosinca te godine na tzv. Dan ujedinjenja (dan kada se obilježava proklamiranje stvaranja Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije Jugoslavije), na Gospinu otoku u Solinu »postavi visoki mramorni stup jednostavne forme. Ovrh stupa mogao bi se postaviti simbolični kip Gospe od Otoka. Svakako treba dati ovoj proslavi jednu kulturnu i umjetničku notu, na što se kod nas često zaboravlja. Troši se mnogo kod ovakovih prigoda, a trajnoga i kulturnoga malo ostaje.«
Novinski tekst implicira kako postojeće spomen-obilježje – iako povijesno i simbolički vrijedno – nije doživljeno kao dovoljno reprezentativno ili umjetnički artikulirano. Ipak, iz današnje perspektive jasno je da obljetnica nije bila zaboravljena niti zanemarena. Upravo suprotno – same ploče, postavljene na vidljivom mjestu u pročelju crkve, svjedoče o svjesnom i trajnom upisivanju nacionalne povijesti u lokalni prostor. Njihov sadržaj, koji povezuje kralja Tomislava i kraljicu Jelenu, pokazuje jasno artikuliran narativ o državnosti i kontinuitetu.

Dodatno, ako se kontekst proširi na suvremeno doba, vidljivo je da interes za ovu obljetnicu i dalje postoji. Tijekom prošle godine diljem Hrvatske organizirane su velike izložbe, znanstveni skupovi i kulturni programi posvećeni ranoj hrvatskoj državnosti i liku kralja Tomislava. Time se potvrđuje da memorijalna kultura nije ostala na razini skromnih ploča iz 1925., nego se razvila u složeniji i vidljiviji sustav javnoga obilježavanja. Povijesni razvoj pokazuje da je sama obljetnica bila itekako prepoznata. Ploče na Gospinu otoku predstavljaju njezin temeljni, trajni sloj – možda nenametljiv u formi, ali snažan u simbolici i kontinuitetu.

Galerija

Spomen ploča Društva Bihać

The post Tisućobljetnica krunidbe kralja Tomislava appeared first on Virtualni muzej grada Solina.

Tugomir (Miro) Jovanović

admin — Fri, 13 Feb 2026 12:08:42 +0000

Don Miro Jovanović rođen je u Postirima 9. rujna 1920. Klasičnu gimnaziju završio je u Splitu, a teološki fakultet u Zagrebu. Kao bogoslov bio je sudionikom Križnog puta i velike tragedije hrvatskoga naroda na Bleiburgu. Povratkom u rodno mjesto osuđen je na dvije godine prislinoga boravka u Postirima gdje je 23. rujna 1946. zaređen za svećenika. Službu župnika u neretvanskoj župi Komin preuzeo je 1948. gdje je služio do 15. rujna 1963. kada je imenovan upraviteljem solinske župe. Župnikom voditeljem imenovan je 15. rujna 1987. i na toj je službi do svoje smrti.

Njegovo župnikovanje u Solinu moguće je sagledati kroz tri žarišne točke u kojima se kao nit poveznica provlači potpuna predanost u služenju Bogu, čovjeku i domovini. Eruditskim znanjem kojim je raspolagao, već je u prvim godinama svoje službe pripremao župu i vjernički puk na promjene koje su nastale Drugim vatikanskim koncilom. Kroz vjeronaučnu poduku, ali i kateheze za odrasle, približavao je vjernicima postignuća Sabora stavljajući pritom velik naglasak na izmjene u liturgiji.

Drugo središte njegova djelovanja je proslava velikih jubileja 1976. Njegovom je zaslugom na veličanstven način proslavljena tisućgodišnjica Gospina prasvetišta u Solinu i trinaest stoljeća od prvih doticaja Hrvata s kršćanstvom. I treća točka koja je obilježila njegovo župnikovanje je požrtvovni rad u optimizmu, vjeri i radosti svećeništva, kako je o njemu govorio kardinal Franjo Kuharić. Veliku je ulogu odigrao u zacrtavanju smjernica za razvoj Solina nakon osamostaljenja Hrvatske.

Umro je 25. ožujka 1995., na blagdan Blagovijesti, a pokopan je na groblju Lovrinac u Splitu.

Mario Matijević, Svećenici – pastoralni djelatnici,
u: Sto godina župe Gospe od Otoka, Solin 2011.

Govor don Mira Jovanovića na prisezi Solinske bojne 114. brigade godine 1991.

https://www.facebook.com/reel/1524677444512885

Galerija

Don Miro Jovanović govori hodočasnicima na Gospinu otoku 1976.

The post Tugomir (Miro) Jovanović appeared first on Virtualni muzej grada Solina.

Najnovija otkrića iz Salone

admin — Tue, 30 Dec 2025 18:45:05 +0000

Ujesen 2025. otkriven je ogromni antički kompleks za preradu maslinova ulja (dimenzija oko 30 × 15 metara) istočno od Episkopalnoga centra u Saloni. Otkopan je kompletan sustav: od prešanja maslina, separacije tekućina do završne proizvodnje ulja, što ga čini jednim od najznačajnijih gospodarskih nalaza u povijesti Salone. Otkriće potvrđuje važnost maslinarstva i dugotrajnu tradiciju proizvodnje maslinova ulja u Dalmaciji. Arheolozi pretpostavljaju da je kompleks bio povezan s crkvenim potrebama, uključujući proizvodnju ulja za svjetlo i rituale.

The post Najnovija otkrića iz Salone appeared first on Virtualni muzej grada Solina.

Arheološki muzej u Splitu i Izložba Ecclesia et Regnum – Splitski crkveni sabori 925. i 928. godine

admin — Tue, 30 Dec 2025 18:35:13 +0000

Arheološki muzej u Splitu je jedna od najstarijih i najvažnijih hrvatskih kulturno-povijesnih institucija koja čuva, istražuje i izlaže materijalnu baštinu regije Dalmacije. U stalnoj postavi prezentira arheološke nalaze od prapovijesti, preko doba grčke kolonizacije i rimskoga doba, do ranoga srednjeg vijeka — uključujući lapidarij sa spomenicima kamene plastike i nalazima iz Salone te druge vrijedne arheološke kolekcije organizirane kronološki i tematski. Izložba Ecclesia et Regnum (lat. „Crkva i kraljevstvo“)otvorena je 9. prosinca 2025. u Arheološkom muzeju u Splitu u povodu obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva i Splitskih crkvenih sabora. Fokusira se na povijesne crkvene sabore održane 925. i 928. u splitskoj katedrali, koji su bili ključni u oblikovanju crkvenoga ustroja i srednjovjekovne hrvatske države. Izložba objedinjuje više od 250 spomenika i segmenata kulturno-povijesne baštine — arheoloških, sakralnih i arhivskih materijala — iz više od 30 institucija iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Crne Gore. Prikazuje se kombinacija epigrafskih natpisa, liturgijskih predmeta, rukopisa, arhitektonskih fragmenata i drugih artefakata koji svjedoče o razdoblju od kasne antike do 12. stoljeća

The post Arheološki muzej u Splitu i Izložba Ecclesia et Regnum – Splitski crkveni sabori 925. i 928. godine appeared first on Virtualni muzej grada Solina.

Sutikva – Ilirske tajne solinskog groblja i kiklopski zidovi u Klis Kosi

admin — Fri, 12 Dec 2025 14:28:45 +0000

Sutikva je niska stožasta uzvisina na istočnom rubu Solina, uz cestu prema Mravincima, na kojoj je postojalo prapovijesno ilirsko gradinsko naselje. Gradine su uobičajena vrsta utvrđenih naselja iz brončanoga i željeznoga doba, a Sutikva je bila jedna od važnijih na području današnje solinske kotline. Na njoj su pronađeni ulomci keramike i drugi pokretni nalazi koji potvrđuju život na tom mjestu stoljećima prije dolaska Rimljana.

Zahvaljujući povoljnom položaju, Sutikva je nadzirala obližnje prolaze i komunikacije koje vode prema obali, pa se smatra da je imala obrambenu i nadzornu funkciju te da je bila dio šire mreže ilirskih naseobina koje su prethodile formiranju antičke Salone. Iako nije sustavno arheološki istražena, poznati nalazi i topografija jasno ukazuju na njezin kontinuitet i značaj u lokalnoj prapovijesti. Više o Sutikvi: https://hrcak.srce.hr/292831

The post Sutikva – Ilirske tajne solinskog groblja i kiklopski zidovi u Klis Kosi appeared first on Virtualni muzej grada Solina.

Jurica Gizdić

admin — Thu, 20 Nov 2025 20:29:29 +0000

U nedjelju, 16. studenoga 2025., otišla je još jedna svima poznata i draga osoba iz ovih naših solinsko-kliških krajeva. Sportski publicist Jurica Gizdić, rođen 31. siječnja 1965.,iznenada nas je napustio u 60. godini života.

Ako ima nekoga tko još nije upućen u prebogati opus njegova nesvakidašnje plodnoga stvaralaštva na najširemu području sporta, Juricu će zasigurno pamtiti iz dana rane mladosti kad je životni put započinjao kao djelatnik DC-a, tajnik MZ Klis, tajnik dalmatinske podružnice HSS-a, član uprave NK Uskok iz Klisa itd.

Prema svemu što se u ukupnom zbroju može vidjeti i osjetiti, ovo podneblje ga je na poseban način motiviralo, ispunilo golemim količinama inspiracije i ljubavi, iz čega je kasnije potekla rijetko usporediva, već danas legendarna publicistička i književna erupcija jednoga svesvrdno posvećenoga autora. Klis, Solin, Mravince, Vranjic, Split… Dalmacija… Klubovi u mjestima uzobalja, otoka, zagorskoga zaleđa… Cijela sportska Hrvatska… Teško je reći kome je Jure više pripadao. Bio je nevjerojatna banka sportskih podataka i u znatno širemu opsegu…

Bio je najskloniji nogometu, ali njegova djela su obuhvatila i impresivnu kolekciju sa sadržajima većine ostalih sportova… Kad bismo htjeli nabrajati i opisivati, mogli bismo zaključiti da sve to nalikuje stvarnosti jednoga nestvarnoga beskraja. A ta beskonačna rijeka potekla nakon prvijenca u lancu tih izazova – od sveobuhvata premijerne knjige o NK Uskoku iz Klisa. Najkraće rečeno, došao je do točke općepoznatoga i nagrađivanoga kroničara i povjesničara sporta, a pogotovo Hajdukova kroničara o kojemu je napisao više od 20 knjiga, pri čemu je kroz velika istraživanja i ostala zalaganja, postao i jednim od simbola splitskoga baluna i slavnoga kluba.

Jurica Gizdić je prošloga listopada dobio prestižno državno priznanje – Red Danice Hrvatske s likom Franje Bučara za dugogodišnji predani publicistički rad na području nacionalne sportske povijesti, te osobiti doprinos istraživanju modernoga hrvatskog olimpizma.

Adio, Jurica! Hvala ti! Iz tvoje ruke ostalo je zapisa za nekoliko života. Generacije će imati što čitati i učiti.

Počivao u miru Božjem!

Sreten Mihovilović

The post Jurica Gizdić appeared first on Virtualni muzej grada Solina.

Ilirska Salona

admin — Thu, 20 Nov 2025 14:19:38 +0000

Dr. sc. Miroslav Katić, ravnatelj Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, vodi nas u manje poznati dio Solina gdje se nalaze megalitski bedemi kompleksa koji je Nenad Cambi nazvao Ilirska Salona. Lokalitet je od ranije poznat pod nazivom Stipetuša, a ostatke monumentalne građevine koja se tamo nalazila objavio je don Frane Bulić. Ilirska Salona smještena je na desnoj obali Ilijina potoka koji izvire iz podnožja Kozjaka u Gornjoj Rupotini i teče prema Jadru. U zimskom razdoblju nabuja i pretvara se u rječicu. Na potoku se nalazi nekoliko važnih arheoloških nalazišta: od Crkvina u gornjem toku, preko Trpimirovih Rižinica do Ilirske Salone. Ilirska Salona, inače teško uočljiva, odlično vidi sa Sutikve. One su međusobno udaljene oko 2 km zračne linije. Očita prostorna povezanost starije gradine – Sutikve – i mlađe, na Ilijinu potoku, sugerira izravniji socijalni i strateški odnos tih naselja. Ta upućenost jedne gradine na drugu podudara se i s pluralnim oblikom Salonae, koji
upućuje na zaključak da se radi o više Salonâ, a ne samo o jednoj.

The post Ilirska Salona appeared first on Virtualni muzej grada Solina.

NK Solin

admin — Sat, 04 Oct 2025 19:06:57 +0000

Momčad Cementa u tamnim dresovima početkom pedesetih godina prošloga stoljeća. Stoje slijeva: Ante Ćićerić, Toni Kljaković Gašpić, Slobodan Bisić, Petar Grubišić, Ante Perić, Vjekoslav Novaković i Ljubo Milišić. Čuče slijeva: Ivan Milišić Vele, Gojko Kurir, Ante Kljaković Gašpić

Pred utakmicu Cement – Omladinac (Vranjic) u Solinu 22. travnja 1951. Slijeva: Ivica Crmarić, Jozo Milišić, Ante Pletikosić, Ljubo Vlajčević, Joško Kljaković Gašpić, Ante Crmarić, Ivan Radić, Ante Bubić, Ivan Milišić Vele, Ante Ćićerić i Vjekoslav Novaković

Solin 1951. Slijeva: Ivica Crmarić, Ivan Marčić, Ivan Poljak, Ante Pletikosić, Ivan Milišić Vele, Ante Kljaković Gašpić, Ante Crmarić, Ante Ćićerić, Ante Perić, Vjekoslav Novaković i Joško Kljaković Gašpić

Solin iz sezone 1953./1954. Stoje slijeva: Ante Pletikosić, Ivan Milišić Vele, Vatroslav Grubišić, Stipe Režić, Toni Kljaković Gašpić i Joško Kljaković Gašpić. Čuče slijeva: Miro Milišić, Joško Radaljac, Ante Barišić, Vjekoslav Novaković i Ante Bubić

Solin u sezoni 1955./1956. Slijeva: Ante Pletikosić, Joško Radaljac, Ivan Milišić Vele, Miro Milišić, Vatroslav Grubišić, Ante Barišić, Toni Kljaković Gašpić, Vjekoslav Novaković, Joško Kljaković Gašpić, Ante Bubić i Stipe Režić

Solin 1958. Slijeva: Ivica Crmarić, Boris Stipanović, Stipe Sinivčić, Miljenko Boban, Kajo Grubišić, Mirko Ivšek, Vjekoslav Novaković, Špiro Jajić, Petar Vukšić, Ante Perić i Stipe Režić

Nogometaši Solina u bijelim gaćicama. Stoje slijeva: Miljenko Boban, Boris Stipanović, Stipe Sinovčić, Mirko Ivšek, Ivica Crmarić, Vjekoslav Novaković, Špiro Jajić, Petar Vukšić i Ante Perić. Čuče slijeva: Kajo Grubišić i Stipe Režić

Kombinirani sastav Solina koncem pedesetih godina 20. stoljeća. Slijeva: Ivan Radić (sudac), Vjekoslav Novaković, Ivica Bošnjak, Tonči Dude, Miro Milišić, Ljubo Vlajčević, Ivica Maleš, Marinko Mikelić, Toni Kljaković Gašpić, Ante Boban, Joško Kljaković Gašpić i Đorđe Nikolić

Momčad Solina koncem pedesetih godina 20. stoljeća. Stoje slijeva: Tonči Radovniković, Toni Kljaković Gašpić, Ivan Radić, Ivo Poljak, Stipe Režić, Špiro Jajić, Kajo Grubišić, Mirko Ivšek i Petar Vukšić. Čuče slijeva: Branko Mikelić, Vjekoslav Novaković, Ante Perić i Ivica Crmarić

Momčad Solina pred susret s Valom u Kaštel Starom 24. svibnja 1959. Slijeva: Vjekoslav Novaković, Vanja Bego, Ante Ćićerić, Kajo Žegarac, Stipe Sinovčić, Miro Milišić, Stipe Ivančić, Tomislav Gruica, Ivan Milišić, Ante Perić i Zdenko Šegvić

Momčad Solina koja je 1959. na Starom placu pobijedila Hajduka 3:1. Stoje slijeva: Vjekoslav Novaković, Ljubo Vučičić (predsjednik), Martin Buturić (trener), Inoslav Bareza, Miro Milišić, Ante Radica, Ante Gale i Stipe Ivančić. Čuče slijeva: Vanja Bego, Branko Ninčević, Zdravko Boljat, Nikola Mikelić, Ivan Milišić i Ante Perić

The post NK Solin appeared first on Virtualni muzej grada Solina.

Branka Polić

admin — Fri, 30 May 2025 11:10:57 +0000

Izv. prof. dr. sc. prim. Branka Polić, rođena Matijević (1959.), osnovnu školu završila je u Solinu, a klasičnu gimnaziju u Splitu. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1983. Radila je u permanentnoj službi Doma zdravlja u Kaštelima i Solinu, Hitnoj medicinskoj pomoći u Splitu, Dječjem dispanzeru u Splitu, a kao specijalizant pedijatrije od 1991. djelatnica je KBC-a Split. Nakon specijalizacije iz pedijatrije godine 1993. radila je kao pedijatrica u Odjelu za neonatologiju Klinike za ženske bolesti i porode KBC Split, a od 2002. u Jedinici intenzivnog liječenja djece tadašnje Klinike za dječje bolesti. Od 2007. je primarijus i specijalistica intenzivne medicine. Doktorat znanosti obranila je 2016. godine, a iste godine je izabrana u znanstveno-nastavno zvanje docenta pri Katedri za pedijatriju
Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu. Od 2017. pročelnica je Zavoda za intenzinu pedijatriju s postintenzivnom skrbi u Klinici za dječje bolesti KBC-a Split, a sljedeće godine, 2018., postaje specijalistica iz pedijatrijske hitne i intenzivne medicine. Sudjeluje na brojnim stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu, autorica je i koautorica brojnih stručnih i znanstvenih radova. Članica je više domaćih znanstvenih i strukovnih organizacija te Upravnoga odbora Hrvatskoga pedijatrijskog društva.
Zbog iznimnoga stručnog i znanstvenog rada i doprinosa medicinskoj znanosti Branka Polić dobila je godine 2025. Nagradu Grada Splita za životno djelo.

The post Branka Polić appeared first on Virtualni muzej grada Solina.